Arhitektura izraelske nekažnjivosti i njezine globalne posljedice

Ustrajna nekažnjivost koju Izrael uživa unatoč dobro dokumentiranim kršenjima međunarodnog prava predstavlja jednu od najočitijih kontradikcija suvremenog međunarodnog sustava.

Ustrajna nekažnjivost koju Izrael uživa unatoč dobro dokumentiranim kršenjima međunarodnog prava predstavlja jednu od najočitijih kontradikcija suvremenog međunarodnog sustava. Ova pojava ne samo da produljuje patnju u Palestini, već u temelju podriva vjerodostojnost institucija globalnog upravljanja i ohrabruje autoritarne režime diljem svijeta. Mehanizmi koji podržavaju ovu nekažnjivost su višeslojni, ukorijenjeni u geopolitičkim savezima, povijesnim narativima i strukturnim neravnotežama u međunarodnim odnosima moći.

Pravni vakuum:

Kako se međunarodne institucije sustavno podrivaju

Međunarodna zajednica razvila je opsežan okvir zakona i institucija osmišljenih kako bi spriječili zločine i pozvali počinitelje na odgovornost. Međutim, izraelske akcije pokazuju kako se ti mehanizmi mogu učiniti nemoćnima kada ih moćne države odluče ignorirati.

U prosincu 2024. UN-ovi stručnjaci su izričito izjavili da „izraelski napad na temelje međunarodnog prava mora imati posljedice“, ističući njegovo „otvoreno prkošenje međunarodnom pravu iznova i iznova“ kroz postupke koji nanose „maksimalnu patnju civilima na okupiranom palestinskom teritoriju i šire“. Stručnjaci su naglasili da izraelska nekažnjivost šalje opasnu globalnu poruku da je pridržavanje međunarodnog humanitarnog prava opcionalno.

Ovaj obrazac dosegao je vrhunac 2025. godine kada je Izrael napao brod s humanitarnom pomoći, Conscience, koji je nosio hranu i lijekove za Gazu u međunarodnim vodama kod Malte. Napad, navodno izveden samoubilačkim dronovima lansiranim s izraelskog vojnog transportnog zrakoplova C-130, dogodio se tik izvan teritorijalnih voda EU, ali nije izazvao značajnu reakciju Zapada. Kako je primijećeno u analizi incidenta: „Možemo samo zamisliti bijes da je takva inovacija... došla od suparnika Zapada, a ne od saveznika.“

Ovaj dvostruki standard ogoljuje rasne i geopolitičke hijerarhije koje strukturiraju međunarodne odgovore na kršenja pomorskog i humanitarnog prava.

Međunarodni sud pravde (ICJ) i Međunarodni kazneni sud (ICC) pokušali su intervenirati, s mješovitim rezultatima. U srpnju 2024. ICJ je izdao povijesno savjetodavno mišljenje u kojem je izraelska okupacija palestinskog teritorija proglašena nezakonitom, dok je ICC poduzeo bezpresedan korak izdavši naloge za uhićenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i ministra obrane Yoava Gallanta. Međutim, te su akcije sustavno podrivane ponajviše od strane Sjedinjenih Američkih Država koje su, pod administracijom Donalda Trumpa, sankcionirale ICC zbog njegovih istraga izraelskih postupaka.

Geopolitički poticatelji:

Kako zapadne sile podržavaju nekažnjivost

Arhitektura izraelske nekažnjivosti počiva na tri geopolitička stupa: bezuvjetna podrška SAD-a, europska suučesništva i namjerno slabljenje multilateralnih institucija.

Američki veto štit: Američka zaštita Izraela u Vijeću sigurnosti UN-a postala je toliko predvidiva da su neki analitičari to nazvali „kulturom nekažnjivosti“. Samo između 2023. i 2025., SAD je više puta vetom blokirao rezolucije Vijeća sigurnosti koje su pozivale na primirje u Gazi, dok su istovremeno odobravane rekordne vojne pomoći. Ovu dinamiku savršeno je sažeo tadašnji senator Joe Biden izjavom iz 1986.: „Da ne postoji Izrael, Sjedinjene Američke Države bi morale izmisliti Izrael kako bi zaštitile svoje interese u regiji.“

Europska suučesništva: Iako često kritični u retorici, države EU često omogućuju izraelska kršenja kroz prodaju oružja, diplomatsku zaštitu i neprovedbu postojećih rezolucija UN-a. Agencija Frontex čak koristi izraelske bespilotne letjelice Heron, testirane u Gazi tijekom operacije Cast Lead, za nadzor migracijskih ruta na Mediteranu. Kada je Izrael u lipnju 2025. bombardirao iranske nuklearne objekte bez odobrenja UN-a, ključni europski lideri, poput njemačkog kancelara i francuskog predsjednika, odmah su potvrdili „pravo Izraela na samoobranu“, unatoč očitom kršenju međunarodnog prava.

Multilateralna sabotaža: Sustavno razaranje mehanizama međunarodne odgovornosti tijekom Trumpove administracije od povlačenja iz Vijeća za ljudska prava UN-a do sankcija dužnosnicima ICC-a stvorilo je okruženje u kojem je provedba sve teža. Kako je istaknuto u analizi tog razdoblja, „vodeći osnivač UN-a sada podriva instituciju iznutra, koristeći pravo veta u Vijeću sigurnosti za blokiranje akcije, dok istovremeno uskraćuje sredstva organizaciji.“

Globalni valovi posljedica:

Kako izraelska nekažnjivost oblikuje međunarodno ponašanje

Posljedice ove trajne nekažnjivosti protežu se daleko izvan Bliskog istoka, temeljno mijenjajući način na koji države percipiraju i djeluju unutar međunarodnog pravnog poretka.

Autoritarni priručnik: Nastavak ruske agresije na Ukrajinu unatoč presudama ICJ-a i dokazima o ratnim zločinima izravno odražava izraelsko zanemarivanje međunarodnog prava. Kako analitičari primjećuju, Moskva „zna da su mehanizmi provedbe slabi i fragmentirani“ lekcija naučena iz desetljeća promatranja izraelske nekažnjivosti.

Pad povjerenja Globalnog Juga u međunarodne institucije: Velika većina u Generalnoj skupštini UN-a u rujnu 2024. glasala je za okončanje „nezakonite prisutnosti“ Izraela na palestinskom teritoriju, što pokazuje sve veći jaz između zapadnih država i ostatka svijeta. Kada se takve velike većine dosljedno ignoriraju zbog američkih i europskih opstrukcija, jača se percepcija da je međunarodno pravo samo alat moćnih država.

Normalizacija aneksije: Izraelska ekspanzija naselja na Zapadnoj obali—uključujući planove objavljene u svibnju 2025. za izgradnju novih naselja nastavlja se bez ikakvog nadzora,

unatoč univerzalnoj osudi tih naselja kao nezakonitih. To stvara opasan presedan za druge teritorijalne sporove širom svijeta, od kineskih akcija u Južnom kineskom moru do marokanske okupacije Zapadne Sahare.

Ideološki temelji

Ideološki temelji

Cionizam kao imperijalni projekt

Razumijevanje suvremene nekažnjivosti zahtijeva ispitivanje povijesnih korijena cionizma kao geopolitičkog projekta. Kako akademske analize otkrivaju, najraniji zagovornici cionizma nisu bili židovski izbjeglice, već britanski imperijalisti iz 19. stoljeća, poput lorda Shaftesburyja i lorda Palmerstona, koji su židovsko naseljavanje u Palestini vidjeli kao način da unaprijede britanske strateške interese. Balfourova deklaracija iz 1917., pismo britanskog ministra vanjskih poslova Arthura Balfoura bankaru Lionelu Rothschildu, bila je prožeta antisemitskim tropima o židovskoj moći i kolonijalnim ambicijama za kontrolu Palestine.

To imperijalno naslijeđe danas se očituje u onome što palestinski povjesničar Salman Abu Sitta dokumentira kao stalno „brisanje“ palestinske geografije i povijesti, s preko 530 uništenih sela od 1948. i kontinuiranim oduzimanjem zemlje na Zapadnoj obali (800 dunuma zaplijenjeno samo početkom 2025.). Ideološki okvir koji to omogućuje kombinacija logike doseljeničkog kolonijalizma i rasne nadmoći odražava druge povijesne sustave ugnjetavanja, dok uživa jedinstvenu suvremenu zaštitu.

Prekidanje ciklusa:

Putovi prema odgovornosti

Unatoč mračnoj slici, rastući otpor izraelskoj nekažnjivosti sugerira moguće pukotine u sustavu:

Pravni front: Savjetodavno mišljenje ICJ-a iz srpnja 2024. o okupaciji Izraela stvorilo je novu osnovu za pravni pritisak, dok su nalozi ICC-a protiv izraelskih čelnika iako još neprovedeni postavili važne presedane.

Mobilizacija civilnog društva: Pokreti poput BDS (Bojkot, deinvestiranje, sankcije) uspješno su pomaknuli javni diskurs u mnogim zemljama, osobito među mlađim generacijama. Kako pokazuju istraživanja, 89% ispitanika u arapskim zemljama sada odbacuje priznanje Izraela, dok čak i u SAD-u mlađe generacije sve više kritiziraju bezuvjetnu podršku Izraelu.

Alternativni savezi: Sve veća koordinacija među zemljama Globalnog Juga dokazano kroz vođenje inicijativa u UN-u o Palestini od strane država poput Južne Afrike, Čilea, Kolumbije i Pakistana sugerira nove diplomatske putove izvan tradicionalnih zapadno-dominiranih okvira.

Kao što je istaknuto u rezoluciji Vijeća UN-a za ljudska prava iz travnja 2025., okončanje nekažnjivosti zahtijeva konkretne mjere: embargo na oružje, sankcije na proizvode iz naselja te podršku međunarodnim istragama. Bez takvih mjera, podrivanje legitimnosti međunarodnog prava će se nastaviti s posljedicama daleko izvan Palestine. U svijetu suočenom s klimatskim kolapsom, rastućim autoritarizmom i sve češćim sukobima, dopuštanje da moć, a ne načela, određuje odgovornost prijeti samim temeljima kolektivne sigurnosti. Borba protiv izraelske nekažnjivosti u konačnici je borba za opstanak međunarodnog poretka temeljenog na pravilima.