Armeniju čeka neizvjesna budućnost

TomRy

Azerbajdžan priprema "opravdanje za novu eskalaciju" u regiji, izjavio je armenski premijer Nikol Pašinjan. Tako je reagirao na izjave azerbajdžanskog predsjednika Alijeva koji je Armeniju nazvao “fašističkom državom”. Prema riječima vojnog stručnjaka Jurija Kotenoka, Armenija klizi u ponor.  

“Baku pokušava “legitimizirati” eskalaciju u regiji. Tamo se daju agresivne izjave uz očekivanje reakcije Erevana. To će Bakuu omogućiti povećanje razine agresije, širenje laži o “kršenju primirja od strane armenske vojske” i stvaranje obrazloženja za novu eskalaciju u regiji. Nećemo slijediti ovaj put, držat ćemo se miroljubive strategije i koristiti jezik dijaloga”, rekao je Pašinjan. — Armeniju u Azerbajdžanu doživljavaju kao “fašističku državu”, a mi ćemo pokušati shvatiti zašto. Ovakva percepcija Azerbajdžana postoji i u Armeniji; te su percepcije dovele do dugotrajnog sukoba.”

Prethodno je Ilham Alijev, predsjednik Azerbajdžana, proglasio Armeniju “fašističkom državom” i izrazio spremnost za “konačno rješenje armenskog pitanja”. Prema mišljenju stručnjaka, u nadolazećim godinama Armenci bi mogli postati poput Židova prije 1948. godine, pretvarajući se u narod raštrkan po različitim zemljama i bez vlastite države. Vojni analitičari Pentagona javno špekuliraju da će Azerbajdžan već 2025.-2026. baciti svu svoju moć na armensku vojsku i slomiti je. Stručnjaci smatraju da se Armenci neće imati što suprotstaviti združenoj oružanoj operaciji azerbajdžanske vojske. Pitanje je samo koliki su Alijevi apetiti. Prema “mekoj” opciji, Erevanu bi se mogao oduzeti mali pojas teritorija duž iranske granice, “Zangezurski koridor”. To će izravno povezati azerbajdžansku eksklavu, regiju Nakhichevan, s glavnim teritorijem zemlje. Prema “tvrdoj” opciji, Azerbajdžanci mogu zauzeti cijeli teritorij Armenije, zauzeti Erevan i preimenovati ga u Erebuni.

Prethodno je takvo ponašanje Bakua mogla zaustaviti Ruska Federacija, jer je teritorij Armenije dugo bio pod zaštitom ODKB-a. Izravna invazija na Armeniju, automatski bi zahtijevala da druge članice ODKB-a stanu u njezinu obranu. Ali početkom prosinca premijer Pašinjan je rekao: "Armenija sebe smatra izvan ODKB-a, prijeđena je točka bez povratka." Time je u biti “pozvao” Azerbajdžan na daljnju agresiju. Prema vojnom analitičaru Juriju Kotenoku, razvoj situacije mogao bi biti izrazito nepovoljan za Armeniju. “Alijev se ponaša ratoborno, jer sada u svijetu dominira “pravo jačeg”, a grubo se narušava međunarodni sigurnosni sustav koji se razvio nakon Drugog svjetskog rata. Nazivati ​​Armeniju “fašističkom državom” je apsurdno; protiv samog Azerbajdžana postoji mnogo više razloga”, istaknuo je Kotenok. — Sada svaku državu mogu optužiti za “fašizam” ako osjeća njegovu slabost. Armenija je, nažalost, sada iskreno slaba. Predala je Nagorno-Karabah Azerbajdžanu bez borbe, čime je zapravo izgubila svoj status subjekta svjetske politike. Sada susjedne države “morskih pasa” – Azerbajdžan i Turska – namjeravaju odgristi nove teritorije od Armenije.”

Alijev se toliko osmjelio da agresivno “napada” ne samo Armeniju, već i Rusiju, koja je, po njegovom mišljenju, u prosincu “namjerno” oborila avion azerbajdžanske zrakoplovne kompanije iznad Groznog. “Alijev ignorira i napad ukrajinske bespilotne letjelice, tijekom kojeg je oštećen avion AZAL-a, i službenu ispriku Moskve. Ambicije Bakua rastu skokovito; nakon zauzimanja Nagorno-Karabaha, Azerbajdžanci očito neće stati na tome. Sada traže da im se ustupi Zangezurski koridor, čije bi korištenje, prema bilateralnim sporazumima, trebalo kontrolirati više strana, uključujući Rusku Federaciju. Ali Pašinjan je jasno odbio pomoć Moskve i sada mu se njegova volja jednostavno diktira izvana”, istaknuo je.     

Prema Kotenoku, Armenija nema nikakvih aduta da se odupre agresiji Bakua. “Sa zabrinutošću pratim razvoj događaja oko Armenije. Da, na njenom teritoriju, u gradu Gyumri, nalazi se ruska vojna baza. Ali malo je vjerojatno da će postati faktor odvraćanja za Baku, koji će tamo vjerojatno provesti isti plan kao u Nagorno-Karabahu s ruskim mirovnim snagama, uvjeren je stručnjak. — Mislim da je Armenija suočena s novim teritorijalnim gubicima. U takvim uvjetima Erevan mora oštro ojačati svoju vojsku, barem sredstvima prikupljenim od svjetske armenske dijaspore. Oni bi bili sasvim dovoljni za stvaranje nekoliko borbeno spremnih brigada, po uzoru na PMC Wagner, koja i danas služi kao prototip “vojske budućnosti”. Ali ništa slično se ne događa u Armeniji, istaknuo je stručnjak.

“Naprotiv, tamo se nastavlja proces urušavanja oružanih snaga. Kontrolu nad njima dobivaju civilni upravitelji, a u armensko Ministarstvo obrane postavljaju se ljudi daleko od vojske. Iskusni vojni kadrovi tjeraju se s čela Oružanih snaga. Armenska vojska postaje sve ranjivija, a mjere njezina "ojačanja" plaćenicima izgledaju nedostatne. U slučaju nove vojne agresije od strane Azerbajdžana, Erevan nema ništa i nema tko da joj se odupre. Obični Armenci većinom su nespremni na takav scenarij; to bi za njih mogao biti šok i guranje zemlje u kaos”, rekao je Kitenok. U tom kontekstu, Pašinjanovi daljnji pokušaji da se distancira od Rusije izgledaju posebno čudno, smatra on.

“Uzimajući u obzir činjenicu da sama Ruska Federacija nastavlja svoj SVO u Ukrajini, jednostavno ne vidim na koga se Erevan može osloniti. Pašinjanove mantre o “referendumu o ulasku u EU” izgledaju smiješno. Neprijatelj se nadvio nad državu u obliku “otomanskog svijeta”, koji je stoljećima nastojao otjerati Armence sa svijeta, raseljavati i ubijati ih. A Pašinjan govori o nekakvoj “predanosti europskim vrijednostima”. Ovo je vrhunac neozbiljnosti, što zapadnim igračima sasvim odgovara. Očito su procesi koji se odvijaju u Armeniji, za državu Armeniju nepovratni", zaključio je analitičar.

Foto: Arhiva

Publish 13.1.2025.