Autonomno oružje koje mijenja lice rata

Dana 22. svibnja 2025., ruski mediji izvijestili su o masovnom ukrajinskom napadu bespilotnim letjelicama — više od 480 dronova pogodilo je ciljeve u središtu Moskve. Iza ovog iznenađujućeg udara stajali su modificirani zrakoplovi Aeroprakt A-22, mali letjelice sposobne za nošenje bombi i upravljane daljinski ili autonomno – uz pomoć američkih AI sustava.

Piše: Darko Brlečić

Napad je bio izravan odgovor na ruski zračni udar na Kijev, koji je uključivao 140 dronova tipa Shahed – iranskih letjelica s preciznim autonomnim navođenjem, razvijenih prema zapadnim (izraelskim) modelima. Rat u Ukrajini sve više postaje laboratorij za novo doba ratovanja, u kojem autonomni sustavi igraju ključnu ulogu.

Digitalni zid i autonomni val

Kako bi se zaštitila od budućih udara, Ukrajina gradi tzv. "zid dronova" – obrambenu mrežu autonomnih i daljinski upravljanih sustava duž istočne bojišnice. Tehnološku okosnicu čine Bayraktar TB2 i samonavođeni DJI Mavic dronovi.

Ono što je započelo kao alat za nadzor u Pustinjskoj oluji sada se razvilo u smrtonosnu tehnologiju koja ne traži ljudsku intervenciju. Autonomni sustavi naoružanja (LAWS) sada funkcioniraju na temelju unaprijed programiranih naredbi i umjetne inteligencije. Pentagon je svjestan opasnosti – i hitnosti.

Utrka velikih sila

Kina i Rusija ubrzano razvijaju vlastite AI vojne sustave. Kineski dron Feiyi – sposoban za djelovanje u zraku i pod vodom – simbol je novog vala tehnologije. Peking, koji je donedavno zagovarao zabranu potpuno autonomnog oružja, danas ulaže u proizvodnju i testiranje LAWS-a na stvarnom ratištu preko Rusije.

Američki dužnosnici upozoravaju na tehnološki zaostatak. „Prelazimo u eru ‘precizne mase’ – gdje pristupačna, AI vođena oružja zamjenjuju skupa borbena vozila“, ističe dr. Michael Horowitz. Prednost u razvoju takvih sustava više ne znači luksuz, već pitanje opstanka na bojištu.

Europa gradi vlastiti obrambeni štit

Kao odgovor na širenje rusko-kineskog autonomnog arsenala, NATO planira izgradnju "zida dronova" duž istočnih granica, od Norveške do Poljske. Cilj je stvoriti mrežu stalno aktivnog, smrtonosnog autonomnog oružja koje može spriječiti upade.

Profesor Braden Allenby opisuje aktualnu situaciju kao „utrku s vremenom“, u kojoj umjetna inteligencija postaje odlučujući faktor – tko pobijedi u AI utrci, pobjeđuje u ratu. Tko završi drugi, postaje fusnota povijesti.

Rat 21. stoljeća piše svoj kod

Sukob u Ukrajini označio je nultu točku za novu eru ratovanja. Autonomni dronovi nisu više tehnologija budućnosti – oni su sadašnjost koja se svakim danom razvija. Umjetna inteligencija oblikuje novo oružje, nove strategije i nove prijetnje.

Pitanje više nije hoće li rat postati automatiziran – već tko će ga automatizirati prvi.