BRICS: Nova budućnost na pomolu

Nakon Drugog svjetskog rata osnovano je nekoliko bilateralnih i multilateralnih agencija (MMF, WB, ADB, WTO, WHO, Pariški klub, itd.) za obnovu posljedica ratnih razaranja, uglavnom u Europi.

U tom procesu, SAD i njegovi zapadni saveznici (bivše kolonijalne sile) previdjeli su gospodarstva u razvoju i podsaharske nacije i kao rezultat toga njihove potrebe za izgradnjom i podizanjem njihovih gospodarstava su zaboravljene.

S vremenom se njihov ekonomski jaz nastavio povećavati i kao rezultat toga mnoge su zemlje ostale zarobljene u borbama gospodara rata, ekstremizmu, gladi, apsolutnom siromaštvu i zdravstvenoj krizi. Na prijelazu stoljeća neke od zemalja u razvoju pretekle su i preuzele vodstvo od razvijenih gospodarstava koja su bila pokretači globalnog gospodarskog rasta.

A ovo je pozadina stvaranja BRICS-a od strane gospodarstava u nastajanju. U početku je to bila samo ideja koju su dijelila četiri gospodarstva u usponu udaljenih kontinenata predvođena Kinom. Godine 2001. pojam BRIC skovao je Jim O’Neal, poznati ekonomist iz Goldman Sachsa, koji je predvidio da bi ekonomska težina Brazila, Rusije, Indije i Kine mogla zasjeniti najveća svjetska gospodarstva u sljedećem desetljeću.

Prva četiri člana osnivača (Brazil, Rusija, Indija i Kina) skupine BRIC održala su svoj prvi samit 2009. Godine 2010. Južnoafrička Republika pridružila se skupini, a novi akronim, BRICS, nastao je dodavanjem slova "S" njegov kraj.

Od tada se samit održava svake godine i rotira među zemljama članicama. Prvi samit održan je u Rusiji (2009.), a zatim u Brazilu 2010. Potom je Kina bila domaćin summita 2011., a zatim Indija 2012. Peti samit 2013. održan je u Južnoafričkoj Republici, čime je kompletiran njegov prvi popis. Time je postavljen redoslijed za zakazivanje budućih godišnjih sastanaka na vrhu.

14. godišnji samit BRICS-a u 2022. održan je u Kini od 23. do 24. lipnja, a njime je predsjedao predsjednik Xi. Ovo je bio treći put da je Kina bila domaćin BRICS-ovog summita, nakon 2011. i 2017. Kao i prethodna dva summita (12. i 13.), 14. summit također je održan virtualno; ovaj put zbog stalne zabrinutosti za širenje COVID-a i zbog praćenja WHO-a te nacionalnih i lokalnih zdravstvenih savjeta.

Tema sastanka na vrhu bila je "Poticanje visokokvalitetnog BRICS partnerstva, uvod u novu eru za globalni razvoj." Na kraju summita objavljena je zajednička jednoglasna deklaracija u kojoj se ističu solidarnost, suradnja, potpora, inkluzivnost, različitost, uzajamno poštovanje, multilateralizam, prehrambena i energetska sigurnost, gospodarski oporavak, iskorjenjivanje siromaštva i gladi, klimatske promjene i BRICS postaje središte za održivi globalni razvoj. 15. godišnji summit (2023.) održat će se u Johannesburgu, Južnoafrička Republika, od 22. do 24. kolovoza. Šesnaesti godišnji summit 2024. godine trebao bi se održati u Rusiji.

Od osnivanja BRICS-a, mnogo je više zemalja izrazilo želju da se pridruži grupi. Godine 2015. Argentina je izrazila interes za pridruživanje skupini, a zatim Turska 2018. Nedavno su Iran i Argentina također podnijeli zahtjev za članstvo u skupini.

Zbog sve većeg interesa drugih suverenih nacija, članice utemeljiteljice BRICS-a spremne su otvoriti vrata BRICS-a kako bi proširile svoje članstvo i zvat će se BRICS+, baš kao i OPEC+. Prema BRICS-u, više od 40 nacija tržišta u nastajanju, zemalja u razvoju i podsaharske regije (globalni jug) spremno je pridružiti se skupini, posebice Saudijska Arabija, UAE, Egipat, Indonezija, Tajland, Nigerija, Senegal, Kazahstan, Uzbekistan itd. To znači da će sada gospodarstva u razvoju i zemlje s niskim dohotkom imati multilateralnu platformu po prvi put u povijesti nacija koja se usko podudara s njihovim vrijednostima i interesima.

Kako bi podržao gospodarstva te javne i privatne projekte, BRICS je stvorio vlastitu financijsku instituciju pod nazivom Nova razvojna banka (NDB) koja se ponekad naziva BRICS-ovom bankom. Baš kao i Svjetska banka (WB), to je multilateralna financijska institucija s 100 milijardi dolara odobrenog kapitala, koji je podijeljen na milijun dionica s nominalnom vrijednošću od 100.000 dolara svaka i sa sjedištem u Šangaju, Kina. Početni upisani kapital ravnomjerno je raspodijeljen između pet osnivača: Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južnoafrička Republika. Glavna svrha NDB-a je mobilizacija resursa za projekte infrastrukture i održivog razvoja na tržištima u nastajanju i zemljama u razvoju. Od svog osnivanja 15. srpnja 2014. već je financirao 32,8 milijardi dolara za 96 projekata među svojim zemljama članicama.

Godine 2021. NDB je primio Ujedinjene Arapske Emirate (UAE), Urugvaj i Bangladeš kao svoju prvu skupinu novih članova u sklopu nastojanja da proširi svoje članstvo istomišljeničkih suverenih nacija gospodarstava u razvoju. Nedavno je Alžir podnio zahtjev za pridruživanje BRICS-u i da postane aktivni dioničar NDB-a tako što je donirao početnih 1,5 milijardi dolara za potporu programima financiranja grupe. Prema alžirskom predsjedniku Abdelmajidu Tebbouneu, BRICS će otvoriti nove mogućnosti zar Alžir će posebno pomoći diverzificirati svoje gospodarstvo koje uvelike ovisi o nafti i plinu. BRICS predstavlja oko 56,65 bilijuna dolara (PPP) svjetskog BDP-a, 40% globalne populacije i 26% globalne ekonomije.

Krajem 20. stoljeća formirana je G7 (Grupa od sedam) u početku kao okupljanje ministara financija svojih država članica (Kanada, Francuska, Njemačka, Italija, Japan, UK, SAD). Međutim, od tada se transformirao u međuvladin politički forum. Proširenjem članstva na Rusiju 1997., nazvana je G8, ali nakon ruske aneksije Krima (Ukrajina) 2014., Rusija je izbačena iz skupine i vraćena u svoj izvorni G7. Prema podacima MMF-a i drugih agencija za 2020., G7 čini oko 45% globalnog BDP-a i predstavlja oko 770 milijuna (~10%) svjetske populacije.

G7, G20 i druge skupine i institucije ne bi trebale razmišljati o stvaranju BRICS-a samo da bi se natjecale protiv njih ili da bi potkopale njihovu prisutnost. No, kao što je navedeno u njezinoj povelji, njezina je glavna svrha bila stvoriti novi izvor financiranja za javne i privatne projekte za gospodarstva u razvoju i gospodarstva s niskim dohotkom koja su za sobom ostavila napredna gospodarstva i njihove donatorske agencije. Globalne izazove ne može riješiti sam Zapad ili mala skupina nacija ili bilo koja bilateralna/multilateralna agencija ili organizacija!

Moralna je dužnost svih naroda na planeti, a posebno svih zemalja članica Ujedinjenih naroda (UN), zajednički rješavati globalne probleme kao što su apsolutno siromaštvo, glad, suše, klimatske promjene, zdravstvena skrb, cijepljenje, endemije, pandemije itd. .

Do danas se BRICS pokazao kao novi izvor financiranja od strane svojih pet osnivača za održivi razvoj za smanjenje apsolutnog siromaštva, pomoć u kontroli globalnog zatopljenja, izgradnju infrastrukture za skladištenje distribucije razvoja cjepiva i obuku zdravstvenog osoblja za buduće pandemije; ali što je najvažnije, pomaganje zemljama s niskim primanjima i subsaharskim nacijama u razvoju vlastitih sredstava za poboljšanje njihovih gospodarstava u borbi protiv gladi, suše, opskrbe vodom, nepismenosti, stanovanja, sanitarnih uvjeta, opskrbe hranom, klimatskih promjena i zdravstvene skrbi.

Ako se te nacije i dalje zanemaruju, postat će buduća legla endemskih i pandemijskih izbijanja sve češćih. Ako se to dogodi, moglo bi dovesti do ugrožavanja tehnološkog napretka, istraživanja ublažavanja klimatskih promjena, otkrivanja novih lijekova i liječenja pacijenata pomoću digitalne transformacije te uklanjanja gladi, siromaštva, suša itd., čemu smo svjedočili tijekom nedavnih izbijanja ebole i Covida. Stoga je ovo dužnost naprednih gospodarstava da manje sretne nacije pouče "kako loviti ribu" kako bi zauvijek prekinule svoje začarane krugove gladi, izgladnjivanja i apsolutnog siromaštva!

Dr Jamil Khan je izvršni direktor, Polykemya International.