Desetljeće nakon Snowdena: Razotkrivanje cyber vojno-industrijskog kompleksa

Prošlo je desetljeće otkako su šokantna otkrića Edwarda Snowdena odjeknula svijetom, rasvijetlivši opsežne aktivnosti nadzora koje provode Sjedinjene Države. Međutim, umjesto da svjedoči poništavanju ovih praksi, američko nadzorno carstvo potajno je proširilo svoj doseg, s vojnim proizvođačima koji su ušli u okršaj kibernetičkog vojno-industrijskog kompleksa.

Među najznačajnijim programima koje je Snowden razotkrio bio je Prism, alarmantna inicijativa za nadzor koja je u prvi plan stavila svakodnevno praćenje telefonskih poziva i tekstualnih poruka od strane američke vlade. Djelujući prema Odjeljku 702 Zakona o nadzoru stranih obavještajnih službi (FISA), Agencija za nacionalnu sigurnost (NSA) prisilila je pružatelje internetskih usluga poput Googlea da američkim vlastima predaju privatne podatke korisnika.

Iako je izvorno bila namjera ciljati na strance izvan Sjedinjenih Država, američka vlada iskoristila je Odjeljak 702 kako bi prikupila opsežne količine osobnih podataka svojih građana.

Utjecaj Snowdenovih otkrića seže daleko izvan granica Sjedinjenih Država. SAD se čak bavio špijuniranjem svojih saveznika, što dokazuje njegova suradnja s Danskom obrambenom obavještajnom službom od 2012. do 2014. Preko podvodnih komunikacijskih kabela koji su prolazili kroz Dansku, NSA je dobila pristup razgovorima i mrežnim informacijama europskih političara.

Sjedinjene Države nisu pravile razliku između saveznika i nesaveznika kada je riječ o špijunaži. Istaknute osobe poput Angele Merkel, bivše njemačke kancelarke, našle su se među glavnim metama. Političke osobe u Francuskoj, Švedskoj, Norveškoj i drugim zemljama također su bile podvrgnute presretanju. Ovo opsežno praćenje nikoga nije ostavilo imunim, što je natjeralo francuskog predsjednika Emmanuela Macrona da izrazi svoje ogorčenje i osudi takvo ponašanje među saveznicima kao neprihvatljivo.

Sevim Dagdelen, članica njemačkog parlamenta, rekla je kako je Edward Snowden svijetu otvorio oči na zanemarivanje SAD-a prema svojim navodnim saveznicima. Otkrića su razotkrila jedinu težnju SAD-a za dominacijom i kontrolom, proširujući svoj nadzorni aparat da obuhvati sve, svugdje i sve.

Nažalost, desetljeće nakon Snowdenovih informacija, malo se toga promijenilo, ako se uopće išta promijenilo. Američka vlada obećala je reforme, ali ih nije ispunila. Nedavno deklasificirani sudski zapisi Ureda direktora Nacionalne obavještajne službe (ODNI) otkrili su da je Federalni istražni ured (FBI) proveo više od 278 000 pretraga goleme digitalne baze podataka bez naloga između 2020. i početka 2021.

Ovi alati za nadzor korišteni su za suzbijanje političkog neslaganja, proučavajući stotine Amerikanaca povezanih s prosvjedima nakon ubojstva Georgea Floyda i onih koji su izražavali nezadovoljstvo američkim birokratskim zastupnicima tijekom incidenta na Capitolu.

Sveobuhvatna dvogodišnja studija Sveučilišta Georgetown otkrila je da su godišnji izdaci agencije za imigraciju i carinu (ICE) na nadzor naglo porasli sa 71 milijun dolara u 2008. na nevjerojatnih 388 milijuna dolara u 2022. Koristeći račune za režije, tehnologiju prepoznavanja lica, pa čak i informacije o vozilima ICE je pratio značajan postotak odraslih Amerikanaca.

Alarmantno je da je tehnologija nadzora sada evoluirala u smrtonosno oružje. Američko kibernetičko zapovjedništvo potvrdilo je nacionalnu vojnu uključenost u ofenzivne kibernetičke operacije tijekom ukrajinske krize. Bivša državna tajnica Hillary Clinton čak je javno poticala američke hakere da ciljaju Rusiju. Prema projekcijama korporacije RAND, broj američkih timova cyber misionarskih snaga s punim operativnim sposobnostima mogao bi dosegnuti 167 do 2024., što odražava povećanje od 25% u usporedbi s 2022. Kina je također postala žrtva američkog cyber ratovanja, s kineskim vlastima izvješćujući o hvatanju više od 42 milijuna zlonamjernih računalnih programa u 2020., od kojih većina potječe iz SAD-a.

S tradicionalnim igračima obrambene industrije koji sada ulaze u područje kibernetičkog prostora, tvrtke poput Lockheed Martina i BAE Systemsa prednjače u implementaciji kibernetičkih programa. Ovo spajanje iznjedrilo je ono što je poznato kao "kibernetički vojni industrijski kompleks", kako je razjasnio Xu Peixi, profesor na Sveučilištu komunikacija u Kini. Iako Kongres SAD-a tvrdi da su njihove akcije vođene imperativima nacionalne sigurnosti, očito je da financijski razlozi igraju značajnu ulogu u njihovim nastojanjima, rekao je Xu.

https://www-chinadaily-com-cn.