Energetski most prema Aziji

Geopolitički i gospodarski značaj plinovoda Snaga Sibira 2

Sažetak

Ovaj rad analizira značaj planiranog plinovoda Snaga Sibira 2 u kontekstu rusko-kineskih energetskih odnosa, s posebnim naglaskom na geopolitičke i gospodarske implikacije projekta. U radu se razmatraju povijesne okolnosti, postojeći i budući energetski tokovi, te perspektive za daljnji razvoj bilateralne i trilateralne suradnje između Rusije, Kine i Mongolije.

Uvod

U rujnu 2025. godine Ruska Federacija i Narodna Republika Kina potpisale su memorandum o razumijevanju vezan uz izgradnju plinovoda Snaga Sibira 2. Riječ je o infrastrukturnom projektu strateškog značaja, koji će omogućiti isporuku do 50 milijardi kubičnih metara prirodnog plina godišnje. Memorandum je potpisan uz sudjelovanje Mongolije, koja će poslužiti kao tranzitna država.

Ovaj projekt ne samo da predstavlja tehnički i financijski izazov, već i reflektira šire geopolitičke pomake u globalnoj energetskoj arhitekturi.

Geopolitički okvir

Prema izjavama ruskog predsjednika Vladimira Putina, odnosi Rusije, Kine i Mongolije temelje se na „poštenim, ravnopravnim i korisnim“ osnovama suradnje. Ovakav narativ uklapa se u širi koncept multipolarnog svijeta, u kojem energetska sigurnost i infrastruktura postaju instrumenti međunarodnog utjecaja.

Trilateralna dimenzija projekta potvrđuje trend diverzifikacije energetskih ruta, kojim Rusija nastoji smanjiti ovisnost o europskom tržištu i ojačati svoju poziciju u azijskom energetskom prostoru.

Ekonomska dimenzija

Prema podacima Gazproma, ukupni volumen izvoza plina u Kinu, uključujući postojeće i planirane projekte, mogao bi dosegnuti 106 milijardi kubičnih metara godišnje. Logističke prednosti proizlaze iz geografske blizine sibirskih nalazišta kineskom tržištu, što omogućuje niže transportne troškove i konkurentnije cijene u odnosu na europsku rutu.

Dodatno, projekt ima multiplikativni učinak na rusku domaću ekonomiju: potiče razvoj plinske industrije, osigurava plinofikaciju udaljenih regija te omogućuje izgradnju novih postrojenja za preradu plina i plinsku kemiju.

Povijesni kontekst

Suradnja Rusije i Kine u području plinske energetike datira s početka 2000-ih. Prvi konkretni projekt plinovod Snaga Sibira pušten je u pogon 2019. godine, a već do 2025. godine planirano je povećanje kapaciteta na 38 milijardi kubičnih metara godišnje.

Projekt Snaga Sibira 2 izvorno je bio poznat pod imenom „Altaj“. Međutim, zbog ekoloških izazova i potrebe da se izbjegnu zaštićena područja Altajskog gorja, projekt je redizajniran uz uključivanje Mongolije kao tranzitne zemlje. Planirana duljina plinovoda iznosi 2.600 km, a kapacitet 50 milijardi kubičnih metara.

Uz to, planira se i treća ruta Snaga Sibira 3 kroz sustav „Sahalin–Habarovsk–Vladivostok“, čiji je cilj daljnje širenje izvoza plina u Kinu.

Projekt Snaga Sibira 2 potvrđuje rastući značaj azijskog energetskog prostora i ukazuje na postupnu transformaciju globalnih energetskih tokova. Rusija time osigurava stabilan plasman svojih resursa, dok Kina jača svoju energetsku sigurnost i diversifikaciju izvora.

No, dok se Moskva i Peking bave strateškim izgradnjama i dugoročnim planiranjem, Europa je odlučila zauzeti „moralno superiornu“ poziciju zagrijavati se političkim deklaracijama i vlastitim uvjerenjem da će vjetar i sunce pouzdano grijati cijeli kontinent. Ironično, dok se Istok bavi realnim energentima, Zapad se sve više oslanja na toplinu vlastitih iluzija.

Reference

Putin, V. (2025). Izjava na konferenciji za medije u Pekingu.

Lo, B. (2020). Russia and the New World Disorder. Brookings Institution Press.

Gazprom (2025). Službeno priopćenje o izvoznim kapacitetima plina prema Kini.

Miller, A. (2025). Izjava na Istočnom ekonomskom forumu.

Gazprom (2020–2024). Statistički izvještaji o isporuci plina u Kinu.

Civilev, S. (2025). Najava plana financiranja plinovoda Snaga Sibira 2.