Hamas: Iza Zapadne Propagande

U zapadnim medijima Hamas se redovito reducira na jednodimenzionalnu etiketu „terorističke organizacije“, pri čemu se ignoriraju složeni povijesni, politički i društveni konteksti koji objašnjavaju njegovo nastajanje i trajnu potporu među Palestincima.

Piše: Darko Brlečić

Uvod: Probijanje kroz maglu dezinformacija

U zapadnim medijima Hamas se redovito reducira na jednodimenzionalnu etiketu „terorističke organizacije“, pri čemu se ignoriraju složeni povijesni, politički i društveni konteksti koji objašnjavaju njegovo nastajanje i trajnu potporu među Palestincima. Ova analitička studija ima za cilj nadići propagandu i netočne informacije koje prevladavaju u glavnim narativima, pružajući nijansiranije razumijevanje Hamasa kao višedimenzionalnog pokreta s dubokim korijenima u palestinskom otporu i islamskom društvenom aktivizmu.

Stvarna narav Hamasa uključuje njegovu ulogu kao nacionalističkog pokreta, pružatelja socijalnih usluga, političke stranke i oružane skupine otpora – sve to zapadni narativi često ignoriraju ili namjerno zamagljuju. Proučavajući porijeklo, ideološku evoluciju, političku platformu i budući razvoj Hamasa, možemo bolje razumjeti zašto ta organizacija i dalje ima središnju ulogu u palestinskoj politici unatoč snažnom međunarodnom protivljenju i vojnim pritiscima.

Povijesno podrijetlo: Rođenje Hamasa u plamenu okupacije

Hamas je nastao u prosincu 1987. s izbijanjem Prve intifade (palestinskog ustanka), no njegovi ideološki i organizacijski korijeni sežu dublje u palestinsku povijest i islamske pokrete regije. Osnovao ga je šeik Ahmed Yassin, kvadriplegičar i djelomično slijepi vjerski vođa, kao ogranak Palestinske Muslimanske braće, koja je bila aktivna u Gazi još od 1950-ih.

Za razliku od uobičajenih zapadnih prikaza, Hamas nije nastao u vakuumu, već kao odgovor na konkretne povijesne okolnosti:

Neuspjeh sekularnog nacionalizma: Palestinska oslobodilačka organizacija (PLO) nije uspjela okončati izraelsku okupaciju niti poboljšati životne uvjete Palestinaca.

Brutalnost okupacije: Izraelska vojna uprava nad Gazom i Zapadnom obalom od 1967. godine stvorila je plodno tlo za otpor.

Islamska obnova: Iranska revolucija 1979. nadahnula je islamske pokrete diljem Bliskog istoka da izazovu sekularne režime i zapadni utjecaj.

Početna izraelska tolerancija: Ironično, Izrael je u početku tolerirao Hamas kao protutežu sekularnom PLO-u, ne shvativši na vrijeme njegov potencijal kao protivnika.

Naziv „Hamas“ je akronim za Harakat al-Muqawama al-Islamiyya (Islamski pokret otpora), a riječ sama znači „revnost“ ili „oduševljenje“, što odražava njegovu samospoznaju kao islamskog obnoviteljskog i nacionalnooslobodilačkog pokreta.

Ideološke osnove i politička platforma

Ideologija Hamasa spaja palestinski nacionalizam s sunitskim islamizmom, stvarajući jedinstvenu sintezu koja ga razlikuje i od sekularnih nacionalističkih skupina poput Fataha i od transnacionalnih džihadističkih organizacija poput al-Qaide. Iako se često ističu njegovi najekstremniji stavovi iz ranih dana, Hamasova ideologija se značajno razvijala.

Ključna načela političke platforme Hamasa:

Otpor okupaciji: Hamas smatra da je oružana borba legitimno sredstvo za okončanje izraelske okupacije, utemeljeno na međunarodnom pravu.

Islamsko društvo: Hamas zagovara islamski društveni poredak, ali u praksi upravlja Gazom putem građanskih, a ne šerijatskih sudova.

Nepriznavanje Izraela: Iako i dalje ne priznaje Izrael, Hamas je više puta signalizirao spremnost na dugoročne primirje temeljene na granicama iz 1967.

Fokus na socijalnu skrb: Hamas upravlja školama, klinikama i dobrotvornim organizacijama, što objašnjava velik dio njegove popularnosti.

Pogrešno prikazani poveljski dokument iz 1988.

Zapadni mediji često citiraju izvornu Povelju Hamasa iz 1988. kao dokaz njegove nepomirljive ekstremnosti, zanemarujući njegovu kasniju evoluciju:

Povelja proglašava cijelu povijesnu Palestinu islamskim vakufom (zakladom) koji se ne smije predati.

Sadrži antisemitske odlomke, od kojih se Hamas kasnije distancirao.

Poziva na džihad kao pojedinačnu dužnost svakog muslimana.

Međutim, Politički dokument iz 2017. označio je bitnu umjerenost:

Prihvaća privremenu palestinsku državu unutar granica iz 1967.

Razlikuje Židove i cioniste.

Izostavlja antisemitski jezik i veze s Muslimanskom braćom.

Ova evolucija pokazuje pokušaj Hamasa da uskladi ideološku čistoću s političkim realizmom što zapadni diskurs rijetko priznaje.

Struktura i upravljanje: Više od oružane skupine

Zapadna propaganda prikazuje Hamas isključivo kao terorističku organizaciju, zanemarujući njegovu složenu institucionalnu strukturu. U stvarnosti, Hamas djeluje kroz nekoliko povezanih krila:

Politički biro: Rukovodi strategijom i diplomacijom.

Mreža socijalnih usluga: Upravlja školama, bolnicama i dobrotvornim ustanovama u Gazi.

Vojno krilo (Brigade Izz ad-Din al-Qassam): Provodi oružane napade na izraelske ciljeve.

Uprava Gaze: Od 2007. vodi teritorij putem ministarstava i javnih službi.

Ova struktura objašnjava otpornost Hamasa čak i kada je vojno oslabljena, njegova društvena i politička ukorijenjenost čini njegovo potpuno uklanjanje malo vjerojatnim.

Preuzimanje Gaze i vladavina

Pobjeda Hamasa na izborima 2006. i preuzimanje Gaze 2007. često se pogrešno prikazuju kao jednostavni „državni udar“:

Demokratski legitimitet: Hamas je osvojio 74 od 132 mjesta u parlamentu na međunarodno nadgledanim izborima, kao odgovor na korupciju Fataha i propali mirovni proces.

Građanski rat, a ne državni udar: Sukobi u Gazi izbili su nakon pokušaja Fatahovih snaga da ponište izborni rezultat.

Izazovi upravljanja: Hamas je naslijedio teritorij pod izraelskom blokadom, što je onemogućilo normalno upravljanje.

Unatoč svemu, Hamas je uspostavio relativni red i razvio administrativne sposobnosti koje daleko nadilaze stereotip „terorističke skupine“.

Međunarodni odnosi i „osovina otpora“

Zapadni narativi ignoriraju široke međunarodne veze Hamasa:

Regionalni saveznici: Katar i Turska pružaju političku podršku, dok Iran osigurava vojnu i financijsku pomoć.

Palestinska koordinacija: Djeluje unutar Zajedničke operativne sobe s drugim palestinskim frakcijama.

Promjene među Arapima: Neke zaljevske zemlje su pod pritiskom SAD-a promijenile odnos prema Hamasu.

Ove veze omogućuju Hamasu materijalnu i političku podršku koja mu povećava izdržljivost.

Napadi 7. listopada i njihove posljedice

Napadi 7. listopada 2023. označili su prekretnicu koju su zapadni mediji gotovo isključivo prikazali jednodimenzionalno:

Strategija: Hamas tvrdi da je cilj bio probiti opsadu Gaze i ponovno fokusirati pažnju na palestinsko pitanje.

Vojska i civili: Iako su ciljevi uključivali vojne baze, velik broj civilnih žrtava izazvao je međunarodnu osudu.

Izraelski odgovor: Protuofenziva je, prema The Lancet, rezultirala s više od 70.000 palestinskih poginulih.

Odrubljivanje vodstva: Ubijeni su ključni lideri, uključujući Yahyu Sinwara, što je prisililo Hamas na restrukturiranje.

Ovi događaji pokazuju vojnu sposobnost Hamasa, ali i izazivaju rizik gubitka kontrole nad Gazom.

Aktualni izazovi i mogući putevi

Do lipnja 2025., Hamas se suočava s egzistencijalnim izazovima, no zadržava određene kapacitete:

Vojni gubici: Izrael je uništio većinu borbenih jedinica 22 od 24 bataljuna.

Opadanje potpore: Podrška u Gazi pala je s 42% na 21%, iako nema jasne alternative.

Institucionalna otpornost: I bez vojne moći, mreža socijalnih usluga može očuvati njegov utjecaj.

Tri moguća scenarija:

Otporniji gerilski pokret

Povratak podzemnoj borbi.

Politička integracija

Pomirba s Fatahom i uključivanje u zajedničko vodstvo.

Ideološka fragmentacija Radikalizacija mlađih frakcija i mogući raskol.

Budućnost Hamasa ovisit će o njegovoj sposobnosti da se prilagodi poslijeratnoj stvarnosti zadržavajući osnovni identitet pokreta otpora.

Razumjeti Hamas izvan propagande

Zapadni diskurs koji Hamasa svodi na „terorističku organizaciju“ ne objašnjava njegovu dugotrajnu popularnost niti složenu ulogu kao političkog aktera, pružatelja socijalnih usluga i izraza palestinskog otpora. Dok su pojedini stavovi i metode Hamasa predmet kritike, sveobuhvatno razumijevanje organizacije ključno je za svako održivo rješenje izraelsko-palestinskog sukoba.

Ključne spoznaje koje ruše propagandne mitove:

Hamas je proizašao iz stvarnih palestinskih trauma i pritisaka okupacije.

Pokazao je ideološku i taktičku fleksibilnost.

Njegova popularnost dijelom proizlazi iz učinkovitih društvenih usluga i relativno čiste uprave.

Vojna sredstva sama ne mogu uništiti organizaciju s tako dubokim društvenim korijenima.

Priznavanje Hamasa kao političkog faktora, ma kako neugodan bio, možda je nužan korak prema trajnijem miru. Alternativa – beskonačan ciklus nasilja ne koristi ni Palestincima ni Izraelcima.

Bilješka autora: Ovaj članak nudi analitički, istraživački i kontekstualiziran prikaz Hamasa izvan uobičajenih propagandnih okvira. Ne opravdava nasilje, već poziva na dublje razumijevanje kao preduvjet za pravedno i održivo rješenje.

https://x.com/jacksonhinklle/status/1936345712402309524