Indijski i ruski znanstvenici pronašli su način ekstrakcije biodizela iz oraha Barbadosa

Znanstvenici iz Rusije i Indije razvili su metodu za poboljšanje proizvodnje biodizela iz sjemena otrovnog tropskog grma, izvijestila je novinska agencija Sputnik.

Prema autorima studije, metoda za preradu Barbados oraha (Jatropha curcas) koja je razvijena treniranjem duboke neuronske mreže smanjit će troškove rada i poboljšati kvalitetu naknadnog biogoriva.

Biodizel je dugolančani metil ester masne kiseline koji se dobiva iz biljnog ulja i životinjskih masti. Prema stručnjacima, ono ima nekoliko prednosti u usporedbi s dizelskim gorivom na bazi nafte, izvijestila je novinska agencija Sputnik. Štoviše, korištenje takvog goriva dovodi do smanjenja emisija ispušnih plinova, neizgorjelih ugljikovodika i čestica. Kao dodatak prednostima, biodizel ima poboljšanu biorazgradivost i nije otrovan.

Također se može koristiti u bilo kojem dizelskom motoru ili u mješavinama. Prema znanstvenicima, temeljni problemi u proizvodnji biodizela su visoka viskoznost, slaba isparljivost i polinezasićenost (prisutnost lanca ugljikovodika s dvije ili više dvostrukih veza ugljik-ugljik).

Prema novinskoj agenciji Sputnik, znanstvenici koriste različite kemijske procese kako bi ih riješili. Jedna od njih je transesterifikacija koja je sigurna metoda mijenjanja fizikalnih i kemijskih svojstava estera (masti, ulja) izmjenom kiselinskih ostataka između masti, koju naširoko koriste proizvođači specijaliziranih masti u Europi i bivšem SSSR-u.

Znanstvenici s brojnih instituta uključujući Državno tehničko sveučilište Don (DSTU, Rostov-na-Donu, Rusija), Savezni znanstveni centar za agroinženjering VIM (FNAC VIM, Moskva, Rusija) zajedno s kolegama s Odsjeka za sistemiku, Fakultet računalnih znanosti, i Odjel za primijenjene znanosti (kemija), Sveučilište za naftne i energetske studije i Dehradun Indija koristili su duboko strojno učenje za optimizaciju parametara procesa intereserifikacije biljnih ulja dobivenih iz sjemenki oraha s Barbadosa i predviđanje karakteristika proizvedenog biodizela.

To će poboljšati kvalitetu dobivenog goriva, točnost predviđanja njegove količine i smanjiti troškove rada proizvodnog procesa, prema znanstvenicima, prenosi novinska agencija Sputnik. Vadim Bolshev je rekao: "Kao rezultat obavljenog rada, najvažniji parametri procesa transesterifikacije klasificirani su u smislu njihovog maksimalnog utjecaja na svojstva biodizelskog goriva." Nadalje je rekao da je pronađena pozitivna korelacija između temperature i vremena procesa, dok je negativna korelacija između sadržaja metanola i koncentracije katalizatora. “Najveći mogući prinos estera (97 posto) postignut je uporabom temperature reakcije od 60 stupnjeva Celzija i koncentracije katalizatora kalij hidroksida od 1 posto težine.

Osim toga, utvrđeno je da koncentracija metanola u omjeru 6:1 omogućuje dobivanje maksimalne količine biodizela”, rekao je Bolshev. Prema istraživačima, usporedba metrike kvalitete dobivenog modela s drugim modelima strojnog učenja pokazala je nadmoć njihovog dizajna. Štoviše, točnost predviđanja volumena i viskoznosti dobivenog biogoriva poboljšana je za 10 posto, odnosno 8 posto, prema znanstvenicima. “Prema znanstvenicima, studija je posebno relevantna za zemlje u razvoju u Africi i Južnoj Americi, gdje Barbados orah raste kao korov. Počela se komercijalno uzgajati u Indiji i Kini nakon što su stručnjaci ukazali na ovu biljku kao na jednog od najboljih kandidata za buduću proizvodnju biodizela”.

U međuvremenu, rusko-indijski istraživački tim planira nastaviti raditi na poboljšanju kvalitete predviđanja razvijenog modela dubinskog učenja, kao i na obuci modela temeljenog na drugoj vrsti sirovina. Dodatno, postoji potreba izrade studija izvodljivosti, procjene životnog ciklusa, energetske i eksergijske procjene primjene modela u proizvodnji biodizelskog goriva. "Kao rezultat obavljenog rada, najvažniji parametri procesa transesterifikacije klasificirani su u smislu njihovog maksimalnog utjecaja na svojstva biodizelskog goriva", rekao je Vadim Bolshev.

https://infobrics.org/