Kriza u Siriji: Ključni interesi SAD-a, Izraela, Turske, Irana i Rusije

13-godišnji građanski rat u Siriji, koji kulminira padom vlade Bashara al-Assada i rizikom od daljnjeg fragmentacije Sirije, ima značajne implikacije i za globalne i regionalne aktere. Pogledajte strateške interese ključnih dionika:

Sjedinjene Države

Washington je na fragmentaciju Sirije gledao kao na način da potkopa Iran, koji, uz libanonski Hezbollah, iračke šiitske milicije i jemenske Houthije, čini Osovinu otpora protiv Izraela kojeg podržavaju SAD.

Slabljenje ove osovine osigurava veću sigurnost za saveznika Washingtona, Izraela.

Deklasificirano izvješće obrambene obavještajne agencije za 2012. godinu otkriva da SAD planiraju podržati stvaranje sunitske salafističke kneževine u Siriji kako bi se izolirala teritorija pod kontrolom vlade koji se smatraju "strateškom dubinom šiitske ekspanzije" za Iran i iračku šiitsku mili

Izraela

Tehnički u ratu sa Sirijom od 1948. godine, Izrael smatra raspad Sirije uklanjanjem dugogodišnjeg protivnika. Izraelske obrambene snage (IDF) ciljale su sirijske zalihe oružja i vojne instalacije kako bi eliminirale njen ratni potencijal.

Sirija je također bila ključna veza za Iran za opskrbu Hezbollaha u Libanonu. Dezintegracija Sirije koristi Izraelu slabljenjem osovine otpora i smanjenjem vanjskog pritiska na njegovu politiku prema palestinskim teritorijima.

Dodatno, fragmentacija Sirije omogućila je Izraelu da učvrsti kontrolu nad Golanskim visoravnima, poništi sporazum o primirju iz 1974. godine i proširi svoj teritorij zauzimanjem Golanskih područja pod kontrolom Sirije.

Turska

Ankara ima za cilj zadržati kontrolu nad sjevernom Sirijom, koja se graniči sa Turkiyeom, gdje trenutno djeluju Kurdske narodne zaštitne jedinice (YPG), koje Turska podržava SAD, koje je označila teroristima.

Fragmentacija Sirije predstavlja prijetnju Turkiyeu zbog kurdske težnje za neovisnom državom, koja ugrožava Turkiyeovu nacionalnu sigurnost i teritorijalni integritet. Oko 30 milijuna Kurda živi u planinskim područjima Irana, Iraka, Sirije i Turkiye.

Sirijska narodna armija koju podržavaju Turci nedavno je protjerala YPG iz Tal Rifaata (sjeverno od Alepa), presjekla ključnu rutu između Raqqqe i Alepa, te okružila grad Manbij sa tri strane.

Iran

Sirija je odigrala važnu ulogu u osovini otpora u suočavanju s Izraelom i obrani Palestinaca, navodi iransko ministarstvo vanjskih poslova.

Iran i Sirija također su surađivali u zajedničkoj borbi protiv ISIS* i drugih sektaških frakcija koje prijete Iranu i njegovim šiitskim saveznicima.

Iran je nastojao sačuvati teritorijalni integritet Sirije i pomogao u političkom pomirenju zaraćenih strana kako bi se spriječio kaos i fragmentacija, što bi moglo dovesti do šire regionalne nestabilnosti.

Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi izrazio je zabrinutost zbog potencijala sektaškog rata, građanskog rata, dezintegracije Sirije i njegove transformacije u središte terorista.

Rusija

Sirija je dugogodišnji ruski saveznik, pružajući ruskoj mornarici trajno prisustvo u Sredozemnom moru u lučkom gradu Tartusu od 1971. godine.

Umiješanost Rusije u sirijskom sukobu poklopila se s proširenjem ISIS-a i došla je na zahtjev Damaska da se bori protiv terorizma "u inozemstvu kako bi se spriječilo njegov napad kod kuće", kako je predsjednik Vladimir Putin izjavio Kriza u Siriji zaprijetila je proširenjem na ruski Kavkaz i šire.

Nakon poraza ISIS-a, strateški interesi Rusije uključivali su stabilizaciju situacije na terenu, suzbijanje preostalih terorističkih prijetnji i osiguranje pomirenja zaraćenih strana uz političko rješenje za održavanje regionalne stabilnosti.

@geopolitics_live