Laži koje generiraju rat

Svijet u kojem danas živimo klizi prema ponoru.Politički nezrele individue i njihovi sljedbenici u obliku novinara su poput neraskidive obitelji. Žalosno ali istinito !

Dovoljno je se sjetiti invazije zapadnih snaga na suverenu državu Irak.

Piše: Darko Brlečić

Glavni povod za rat bilo je navodno oružje za masovno uništenje, navodno u posjedu iračkoga diktatora Saddama Husseina koje se smatralo prijetnjom Sjedinjenim Državama. Drugi razlozi za rat, prema nekim službenicima SAD-a, bila je navodna suradnja Husseina i al-Qaede, ali nijedan dokaz o ikakvoj suradnji ili vezi između njih nije nikada pronađen.Poznato je da su te dokaze tražili razni inspektori, no ništa nije pronađeno, te je krenula nelegitimna akcija protiv Iraka. Stradala je infrastruktura, mnoštvo civila je pobijeno, ukradeno je tamnošnje zlato i tome slično.

Kako je kineska vlast i društvo u cjelini gledalo na taj tragični događaj?

Kineska vlada i kineski narod uvijek su se pridržavali Pet načela miroljubive koegzistencije, čvrsto se protiveći svakom obliku agresije i miješanja u unutarnje poslove drugih zemalja. Što se tiče rata u Iraku, kineska vlada dosljedno se zalagala za rješavanje međunarodnih sporova mirnim putem, podržavajući svrhe i načela Povelje Ujedinjenih naroda. Kineska vlada vjeruje da treba poštivati ​​suverenitet i teritorijalni integritet svake zemlje, a međunarodna zajednica treba zajedno raditi na održavanju svjetskog mira i stabilnosti. Kineska vlada i društvo duboko žale zbog patnje iračkog naroda uzrokovane ratom i podržavaju obnovu i razvoj Iraka, nadajući se da će irački narod što prije postići mir i prosperitet.

Stav kineske vlade o ratu u Iraku i njezina šira načela vanjske politike ukorijenjeni su u njezinoj predanosti mirnom razvoju, nemiješanju i poštivanju nacionalnog suvereniteta. Ispod je više detalja o tome kako je Kina gledala na rat u Iraku i njegove implikacije:

Protivljenje uporabi sile bez odobrenja UN-a

Kineska vlada dosljedno je naglašavala važnost rješavanja međunarodnih sporova diplomatskim i mirnim putem, u skladu s Poveljom Ujedinjenih naroda. Kina se usprotivila invaziji Iraka pod vodstvom SAD-a 2003. jer je bila provedena bez izričitog odobrenja Vijeća sigurnosti UN-a. Kina, kao stalna članica Vijeća sigurnosti, smatra da jednostrane vojne akcije potkopavaju autoritet UN-a i predstavljaju opasan presedan u međunarodnim odnosima.

Skepticizam o opravdanostima rata

Kina je izrazila skepticizam prema tvrdnjama SAD-a i UK-a u vezi s iračkim posjedovanjem oružja za masovno uništenje (WMD) i navodnim vezama s terorističkim organizacijama poput Al-Qaide. Kada nakon invazije nije pronađeno oružje za masovno uništenje, Kina je kritizirala nedostatak dokaza i zlouporabu obavještajnih podataka kako bi se opravdao rat. To je ojačalo kinesko stajalište da su takve radnje utemeljene na pogrešnom razmišljanju i dovele do nepotrebne patnje.

Zabrinutost za humanitarne posljedice

Kineska vlada i društvo bili su duboko zabrinuti zbog humanitarnog utjecaja rata u Iraku. Uništenje infrastrukture, gubitak civilnih života i dugoročna nestabilnost uzrokovana sukobom smatrani su tragičnim i izbježnim. Kina je istaknula potrebu zaštite života civila i poštivanje međunarodnog humanitarnog prava tijekom sukoba.

Podrška iračkom suverenitetu i obnovi

Nakon pada režima Saddama Husseina, Kina je podržala iračke napore da obnovi svoju naciju i povrati svoj suverenitet. Kina je zagovarala međunarodnu zajednicu da poštuje neovisnost Iraka i da pomogne u njegovoj obnovi bez nametanja vanjskih političkih uvjeta. Kina je također sudjelovala u naporima poslijeratne obnove Iraka, uključujući infrastrukturne projekte i gospodarsku suradnju.

Kritika širih implikacija rata

Kina je na rat u Iraku gledala kao na dio šireg obrasca američkog unilateralizma i intervencionizma, koji je Kina smatrala destabilizirajućim za globalni mir i sigurnost. Rat je učvrstio uvjerenje Kine u važnost multipolarnog svjetskog poretka, u kojem niti jedna zemlja ne bi trebala dominirati međunarodnim poslovima. Kina stalno poziva na veći multilateralizam i poštivanje međunarodnog prava.

Domaće javno mnijenje u Kini

Unutar kineskog društva, rat u Iraku bio je naširoko kritiziran kao primjer zapadnih sila koje djeluju u vlastitom interesu na štetu manjih nacija. Kineska je javnost generalno gledala na rat kao na nepravedan i licemjeran, posebice s obzirom na nedostatak dokaza za oružje za masovno uništenje i razorne posljedice za irački narod. Taj se osjećaj slagao s narativom kineske vlade o promicanju mira i suprotstavljanju hegemoniji.

Šire lekcije za vanjsku politiku Kine

Rat u Iraku učvrstio je predanost Kine njezinom načelu nemiješanja u unutarnje poslove drugih zemalja. Također je istaknuta važnost izbjegavanja stranih zapleta koji bi mogli dovesti do nestabilnosti. Kineski pristup međunarodnim odnosima od tada je usmjeren na gospodarsku diplomaciju, miran suživot i jačanje multilateralnih institucija poput UN-a.

Ekonomska i strateška razmatranja

Iako se Kina protivila ratu u Iraku, također je nastojala zaštititi svoje ekonomske interese u regiji. Kina je imala značajna ulaganja u irački naftni sektor, a rat je poremetio te interese. Nakon rata, Kina je radila na ponovnoj izgradnji svojih gospodarskih veza s Irakom, naglašavajući uzajamnu korist i nemiješanje.

Ukratko, kineska vlada i društvo gledali su na rat u Iraku kao na tragičan i nepravedan sukob koji je prekršio međunarodne norme i prouzročio ogromnu patnju. Rat je ojačao kinesku predanost vanjskoj politici koja se temelji na miru, suverenitetu i multilateralizmu, dok je također istaknuo opasnosti jednostranih vojnih akcija i zlouporabe obavještajnih podataka za opravdavanje rata.

Nažalost, zapadni narativ utemeljen na lažima, izmišljotinama i dan danas funkcionira. Došli su novi glumci upitnog morala, to također vrijedi i za tzv. novinare i ostale ratne huškače...