Nova razvojna banka BRICS-a

BRICS blok Brazila, Rusije, Indije, Kine i Južne Afrike širi se i gradi novu gospodarsku arhitekturu kako bi se suprotstavio dominaciji američkog dolara. Jedna od najvažnijih institucija koju je stvorio BRICS je Nova razvojna banka (NDB).

Ovo je globalna južno orijentirana alternativa Svjetskoj banci, koja se nalazi u Sjedinjenim Državama i uglavnom ih kontrolira. U ožujku 2023. NDB je inaugurirao svoju novu šeficu: Dilmu Rousseff, bivšu predsjednicu Brazila, iz južnoameričke nacionalne ljevičarske Radničke stranke. Rousseff je naglasila da su ciljevi NDB-a financiranje "ulaganja u infrastrukturu" i "pomoć našim članicama u borbi protiv siromaštva, stvaranje radnih mjesta i promicanje ekološki održivog razvoja". Također je pozdravila još nekoliko zemalja da se pridruže banci.

Trenutačne članice NDB-a uključuju pet zemalja BRICS-a, kao i Bangladeš, Ujedinjene Arapske Emirate i Egipat. Urugvaj je već u procesu pridruživanja. Rousseff je 1. lipnja otkrila da su još četiri zemlje odobrene kao nove članice: Argentina, Saudijska Arabija i Zimbabve. Rousseff je rekla da je čelništvo NDB-a odobrilo zahtjev ovih zemalja za članstvo, a odluka će službeno biti objavljena u kolovozu, na summitu šefova država BRICS-a, koji će se okvirno održati u Južnoj Africi.

Dilma Rousseff

Novi predsjednik NDB-a objavio je ovu vijest dok je argentinski ministar gospodarstva Sergio Massa bio u posjetu sjedištu banke u Šangaju u Kini. Brazilski predsjednik Lula da Silva, koji je pomogao u osnivanju BRICS-a tijekom svoja prva dva mandata 2000-ih, vratio se na dužnost u siječnju 2023. Lula je odigrao ključnu ulogu u zagovaranju pridruživanja Argentine BRICS-u. Na summitu južnoameričkih čelnika u Brazilu u svibnju, Lula je također podržao pridruživanje Venezuele bloku. Nova razvojna banka održala je 30. i 31. svibnja svoju godišnju skupštinu - osmu od početka rada 2015. godine. Predsjednica NDB-a Rousseff iskoristila je posebnu priliku da ponovi da je cilj banke konačna dedolarizacija. Kratkoročni cilj je ponuditi 30% kredita NDB-a u domaćim valutama. To bi bilo povećanje u odnosu na sadašnju stopu od 22%.

U travnju je Rousseff prvi put objavila da NDB planira prijelaz s američkog dolara, obećavši da će gotovo jedna trećina njezine knjige kredita biti financirana u valutama zemalja članica do 2026. Nova šefica Nove razvojne banke BRICS-a, brazilska ljevičarska bivša predsjednica Dilma Rousseff, otkrila je da se postupno udaljavaju od američkog dolara, obećavajući najmanje 30% zajmova u lokalnim valutama članica. Diverzifikacijom svoje upotrebe valuta, NDB ne samo da nastoji oslabiti ovisnost bloka o dolaru, već se također nada pomoći zemljama u razvoju da izbjegnu bolne fluktuacije deviznih tečajeva. Američki dolar je globalna rezervna valuta, tako da domaća monetarna politika Washingtona ima utjecaj na svjetsko gospodarstvo (fenomen poznat kao Triffinova dilema). Od ožujka 2022. američka središnja banka, Federalne rezerve, agresivno je podigla kamatne stope. To je izvršilo silazni pritisak na valute mnogih zemalja globalnog juga, čineći skupljim uvoz stranih proizvoda i otplatu duga denominiranog u dolarima, a istovremeno potiče bijeg kapitala. "Moramo stvoriti raznolik globalni valutni sustav", rekla je Rousseff na godišnjem sastanku NDB-a.

“U budućnosti je malo vjerojatno da jedna valuta može dominirati svjetskim valutnim sustavom. Vidjet ćemo da se više lokalnih valuta koristi za podmirenje trgovine”, dodao je predsjednik NDB-a. Nova razvojna banka već je izdala obveznice denominirane u kineskoj valuti, renminbiju. Kineski potpredsjednik Ding Xuexiang rekao je na godišnjem sastanku BRICS banke da je "NDB osmišljen kako bi bolje služio gospodarstvima u nastajanju financiranjem veće izgradnje infrastrukture i održivih projekata". Rousseffov stav, da svijet prelazi prema multipolarnom valutnom poretku, priznali su čak i neki zapadni mainstream mediji i analitičari.

Predsjednica uredničkog odbora novina Financial Times, Gillian Tett, pozvala je ulagače u ožujku da se “pripreme za multipolarni valutni svijet”. Istaknuti ekonomist Zoltan Pozsar napisao je u Financial Timesu u siječnju da je "unipolarna era" hegemonije SAD-a gotova i da je zamijenjena "multipolarnim" poretkom "jednog svijeta, dva sustava".

Pozsar, kojeg je financijski tisak nazvao "superzvijezdom", primijetio je da se "čini da je tempo dedolarizacije ubrzan", sa sve više i više zemalja BRICS-a znatiželjnih koje trguju u svojim valutama. “Ako se manje trgovine fakturira u američkim dolarima i postoji sve manje recikliranja dolarskih viškova u tradicionalna rezervna sredstva kao što su trezori, ‘pretjerana privilegija’ koju dolar ima kao međunarodna rezervna valuta mogla bi biti na udaru”, upozorio je Pozsar. Za razliku od Svjetske banke, New Developmen t Banka je istinski multilateralna institucija, a ne institucija kojom dominira usamljena moć. U ugovoru o osnivanju iz 2014. navodi se da će "početni upisani kapital NDB-a biti ravnomjerno raspodijeljen među članovima osnivačima", a "glasačka moć svakog člana jednaka je njegovom upisanom udjelu u temeljnom kapitalu Banke". Nijedna država nema pravo veta u NDB-u.

U ugovoru o osnivanju NDB-a također je navedeno: Predsjednik Banke bira se iz reda jednog od osnivača rotacijski, a iz reda svakog drugog člana osnivača mora biti najmanje po jedan potpredsjednik. Svjetska banka je potpuno drugačija. Ovu instituciju uglavnom kontroliraju Sjedinjene Države, a sjedište joj je u Washingtonu, DC. Banka jasno navodi na svojoj web stranici da su Sjedinjene Države "danas ostale najveći dioničar Grupe Svjetske banke", hvaleći se da, Kao jedini dioničar Grupacije Svjetske banke koji zadržava pravo veta na određene promjene u strukturi Banke, Sjedinjene Države imaju jedinstvenu ulogu u utjecaju i oblikovanju globalnih razvojnih prioriteta. Tradicionalno, predsjednik Svjetske banke uvijek je bio građanin SAD-a kojeg su imenovale Sjedinjene Države. Sjedinjene Države imaju 15,81% glasačke moći u zajmodavnom ogranku Svjetske banke, Međunarodnoj banci za obnovu i razvoj (IBRD). Niti jedna druga zemlja nije ni blizu. Na drugom mjestu po glasačkoj snazi je Japan sa 7,22 posto. Unatoč četiri puta većoj populaciji SAD-a, Kina ima udio glasova od samo 5,60%. Njemačka ima 4,30%, a Britanija 3,81%. Indija, s više od 1,4 milijarde stanovnika, izjednačena je s Francuskom, koja ima manje od 66 milijuna stanovnika; svaka ima 3,81% glasačke moći u Svjetskoj banci. Rusija ima samo 2,88 posto. Kanada ima 2,56%, a Italija 2,50%. Svjetska banka djeluje kao neka vrsta neokolonijalne institucije kojom dominiraju zapadne sile. Nije toliko Svjetska banka koliko Washingtonska banka.

Zajedno sa svojim financijskim bratom iz Bretton Woodsa, Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), kojim na sličan način dominiraju Sjedinjene Države, Svjetska banka je poznata po tome što je zarobila zemlje globalnog juga u mrske dugove. Kada zemlje dužnici ne mogu vratiti dug Svjetskoj banci (ili MMF-u), institucija pod kontrolom SAD-a često nameće oštre neoliberalne ekonomske politike, kao dio programa "strukturalne prilagodbe", zahtijevajući od vlade da smanji socijalne usluge, snizi plaće, mirovine, smanjiti izdatke za zdravstvo i obrazovanje, ukinuti subvencije, privatizirati državna poduzeća i deregulirati tržišta. Bivši konzultant John Perkins, u svojoj knjizi Ispovijesti ekonomskog ubojice, opisao je Svjetsku banku kao "agenta globalnog carstva" koji pomaže "prevariti" siromašne zemlje na globalnom jugu "za trilijune dolara", a zatim ih "lijevati" novac… u blagajne ogromnih korporacija i džepove nekoliko bogatih obitelji koje kontroliraju prirodne resurse planeta”. Perkins je dodao da "ekonomske ubojice" u Svjetskoj banci i sličnim institucijama kojima dominiraju SAD "igraju igru staru koliko i carstvo".

https://infobrics.org/