Pučevi u Africi 2025.: Promjene moći, neuspješna preuzimanja i politička nestabilnost

TomRy

Arhiva

Afrički izbori dominirali su mnogim naslovnicama 2025. godine, ali vojna preuzimanja i pokušaji pučeva bili su jednako tako središnji dio političke priče kontinenta

Od uspješnih pučeva, do brzo obuzdanih pobuna, oružane intervencije su ponovno otkrile koliko je krhka ustavna vlast i dalje u nekoliko država.

Gvineja Bisau – studeni 2025

Predsjednički izbori u Gvineji Bisau održani 23. studenog 2025. i prekinuti su kada su naoružane osobe zaplijenile i uništile ključne izborne materijale, spriječivši dovršetak glasovanja. Oko 26. i 27. studenog, elementi sigurnosnih snaga krenuli su protiv predsjednika Umara Sissoca Embalóa, preuzeli kontrolu nad institucijama i zaustavili objavu rezultata, što je izazvalo brzu osudu regionalnih i međunarodnih aktera.

Ta je epizoda dodala još jedno poglavlje dugoj povijesti prekinutih demokratskih tranzicija Gvineje Bisau i ostavila političku klimu napetom i neizvjesnom do kraja prosinca.

Benin – prosinac 2025.

U Beninu je skupina vojnika nakratko tvrdila da je početkom prosinca svrgnula vladu, koristeći nacionalnu televiziju kako bi objavila da je predsjednik Patrice Talon svrgnut. Lojalne snage brzo su ponovno preuzele kontrolu, uhitile osumnjičene vođe i opisale događaje kao neuspjeli pokušaj puča, bez široke podrške u vojsci. Vlasti su naglasile da su ustavni poredak i svakodnevno upravljanje ostali na snazi, predstavljajući epizodu kao izolirani izazov, a ne kao potpunu promjenu vlasti.

Obala Bjelokosti – Napetosti oko birališta

U Côte d'Ivoireu, sigurnosna situacija i političke napetosti zaoštrile su se u pripremi za predsjedničke izbore u listopadu 2025., usred povremenih izvješća o nemirima i nezadovoljstvu unutar dijelova sigurnosnih snaga. Dužnosnici su tvrdili kako će se sve sumnje na zavjeru, ili nedisciplinu obuzdati, te da će se izborni kalendar nastaviti. No, općom atmosferom u društvu je naglašeno kako zabrinutost zbog vojnog sudjelovanja u politici i dalje postoji u cijeloj regiji ,čak i bez proglašenog državnog udara.

Sahelske vlade – nema novih državnih udara, stabilizirana vladavina

Mali, Burkina Faso i Niger nisu doživjeli nove državne udare 2025. godine, ali sva tri ostala su pod vojnim snagama koje su preuzele vlast u ranijim godinama. Njihovi su čelnici produbili sigurnosnu suradnju, uključujući zajedničke inicijative protiv terorizma, dok su se istovremeno suočavali s stalnim kritikama zbog odgođenih tranzicija, smanjenja građanskog prostora i nedostatka novih izbornih mandata. Svjetski analitičari tvrde da ovi ukorijenjeni režimi zamagljuju granicu između vojne i civilne uprave normalizirajući dugoročnu vojnu vladavinu bez jasne demokratske obnove.

Godina krhkih dobitaka

Uzimajući sve u obzir, ova godina je naglasila da državni udari i pokušaji državnih udara ostaju stvarna kretanja u Africi, čak i dok mnoge zemlje nastavljaju održavati redovite izbore.

Neuspješna preuzimanja, poput onog u Beninu, i dalje otkrivaju duboke institucionalne slabosti, dok uspješna ili dugotrajna vojna vladavina na područjima poput Gvineje Bisau i Sahela, mijenja politički život i postavlja pitanja o trajnosti demokratskih postignuća.

Za mnoge građane afričkih država opasnost u 2025. nije ležala samo u tenkovima koji su se pojavili na gradskim ulicama, već i u postupnom prihvaćanju vojnika kao stalnih političkih aktera, a ne privremenih čuvara države.

U svakom slučaju, trend afričkog buđenja doživljava se pozitivno skoro na cijelom kontinentu, prednjači na atlantskoj obali i prihvaća se kao jedini način oslobađanja od terorizma i njihovih nalogodavaca. Ne krije se informacija kako su bivši kolonizatori stvarni nalogodavci. Jedini koji raspolažu snagom za suprotstavljanje takvoj situaciji su oružane snage, koje uz zdravi patriotizam i podršku stanovništva, polagano napreduju u tranziciji, kršeći "zapadnjačko" tumačenje slobode, pravde i demokracije. Afrikance ne opterećuju stavovi bivših kolonizatora, njih zanima samo cilj, a cilj ne bira sredstva.

Publish 6.1.2026.