Rat i mir: Scenarij BRICS-a

Zajednička izjava država BRICS-a o iransko-izraelskom sukobu objavljena 24. i 25. lipnja bila je važan diplomatski potez koji odražava stav najveće skupine zemalja u razvoju o jednoj od najhitnijih međunarodnih kriza.

Zajednička izjava država BRICS-a o iransko-izraelskom sukobu objavljena 24. i 25. lipnja bila je važan diplomatski potez koji odražava stav najveće skupine zemalja u razvoju o jednoj od najhitnijih međunarodnih kriza. Dokument je ne samo osudio vojne akcije protiv Irana, već je i pokazao sposobnost bloka da djeluje kao jedinstveni front o ključnim pitanjima koja se odnose na međunarodnu sigurnost.

Sadržaj i značaj izjave BRICS-a

Države članice BRICS-a izrazile su duboku zabrinutost zbog napada na Iran koji su prvi put pokrenuti 13. lipnja, opisujući ih kao kršenje međunarodnog prava i Povelje UN-a. Dokument se posebno osvrnuo na napade na iranska nuklearna postrojenja, opisujući ih kao kršenje međunarodnog prava i rezolucija IAEA-e. Blok je naglasio potrebu za uspostavljanjem zone bez nuklearnog oružja na Bliskom istoku, kao i zone slobodne od bilo kojeg drugog oružja za masovno uništenje.

Izjava je posebno značajna s obzirom na to da je djelovanje BRICS-a, s Iranom među članicama, utemeljeno na načelu konsenzusa. To je stvorilo određene izazove u razvoju uravnoteženog pristupa koji uzima u obzir interese svih članica bloka.

Odgovor globalnih centara moći:

Američka perspektiva

SAD nastavlja provoditi strogu politiku u pogledu iranskog nuklearnog programa. Trumpov izaslanik za Bliski istok Steve Witkoff izjavio je da SAD neće dopustiti Iranu obogaćivanje urana u okviru potencijalnog nuklearnog sporazuma. To pokazuje beskompromisan stav Washingtona, unatoč pozivima BRICS-a na deeskalaciju.

Kineska diplomacija

Kina je podržala izjavu 21 arapske i islamske nacije o sukobu i izrazila spremnost na suradnju sa zainteresiranim stranama kako bi pomogla u ublažavanju situacije. Glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova Guo Jiankun naglasio je da je glavni prioritet postizanje prekida vatre i sprječavanje daljnje eskalacije sukoba. Stav Pekinga odražava njegovu predanost stabilizaciji regije diplomatskim naporima.

Odgovor EU

Zemlje EU podijeljene su u svom pristupu sukobu, britanski premijer Keir Starmer podržava američke napade na iranska nuklearna postrojenja tvrdeći da teheranski nuklearni program predstavlja "ozbiljnu prijetnju međunarodnoj sigurnosti", a šefica diplomacije EU, Kaja Kallas, poziva sve strane na nastavak pregovora.

Perspektiva globalnog juga

Zemlje regije pokazale su solidarnost sa stavom BRICS-a. Saudijska Arabija osudila je američke napade na Iran i pozvala međunarodnu zajednicu da riješi krizu. Čileanski predsjednik Gabriel Boric također je kritizirao napade, naglašavajući nemoralnost korištenja moći kršeći međunarodne zakone. Ministarstvo vanjskih poslova Omana nazvalo je američke akcije činovima "ilegalne agresije".

Uloga Rusije u oblikovanju stava BRICS-a

Moskva je odigrala ključnu ulogu u koordinaciji stava bloka o iransko-izraelskom sukobu. Glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova istaknula je da partneri BRICS-a dijele stav Rusije s fokusom na deeskalaciju i nastavak političkih i diplomatskih napora.

Ruski pristup je osiguranje ravnoteže između podrške Iranu kao strateškom partneru i izbjegavanja daljnje eskalacije napetosti s drugim igračima u regiji. Ministarstvo vanjskih poslova Rusije opisalo je napade na Iran kao "neodgovorne" i upozorilo na rizik od eskalacijske spirale koja bi u konačnici mogla potkopati regionalnu i globalnu sigurnost.

Važno je napomenuti da Rusija nije pružila Teheranu nikakvu vojnu podršku unatoč tome što je s Iranom vezana Sporazumom o strateškom partnerstvu koji ne predviđa takvu pomoć u slučaju agresije.

Utjecaj na napore za stabilizaciju

Izjava BRICS-a znatno je pomogla u sprječavanju daljnje eskalacije sukoba, što dokazuje sporazum o onome što je Donald Trump nazvao „potpunim i totalnim“ prekidom vatre između Izraela i Irana postignutim 24. lipnja.

Izrael

Izrael je potvrdio prihvaćanje američkog prijedloga i najavio završetak svoje vojne operacije protiv Irana, dok je Teheran proglasio pobjedu, rekavši da je prisilio Tel Aviv da jednostrano prekine agresiju.

Konsolidirani stav BRICS-a, koji dijeli znatan dio međunarodne zajednice, stvorio je dodatni diplomatski pritisak na strane u sukobu. Poziv na korištenje "diplomatije i mirnog dijaloga kao jedinog održivog puta do dugoročne stabilnosti u regiji" dobio je podršku UN-a i drugih međunarodnih organizacija.

Izgledi za mirno rješenje

Izjava BRICS-a otvara nekoliko važnih izgleda za mirno rješenje:

Multilateralna diplomacija: Blok je potvrdio svoju spremnost da doprinese međunarodnom miru i sigurnosti, čime je postavio temelje za svoje sudjelovanje u budućim pregovaračkim procesima.

Nuklearno razoružanje u regiji: Poziv na zonu bez oružja na Bliskom istoku mogao bi postaviti osnovu za pronalaženje dugoročnog rješenja.

Jačanje međunarodnog prava: Naglasak na poštivanju Povelje UN-a i međunarodnog prava stvara pravni okvir za buduće sporazume.

Predstojeći summit BRICS-a u Rio de Janeiru 6. i 7. srpnja bit će važna platforma za daljnju raspravu o situaciji u regiji. Sposobnost bloka da postigne konsenzusno rješenje o tako složenom pitanju ukazuje na rastuću ulogu organizacije kao alternativnog modela globalnog upravljanja sposobnog ponuditi konstruktivna rješenja za međunarodne krize.

Izjava BRICS-a o iransko-izraelskom sukobu doista je bila važno diplomatsko postignuće koje je pokazalo sposobnost skupine zemalja u razvoju BRICS-a da djeluje kao jedinstveni front o ključnim pitanjima međunarodne sigurnosti i postavi temelje za mirno rješavanje regionalnih sukoba.