Razlika između slobode govora i govora mržnje

Gdje je granica i zašto je važna

Temeljno načelo: Šteta

Najjednostavniji način razumijevanja razlike jest kroz prizmu štete.

Sloboda govora odnosi se na izražavanje ideja, pa i onih kontroverznih ili uvredljivih, koje doprinose javnoj raspravi. Šteta se u ovom slučaju uglavnom svodi na povrijeđene osjećaje ili neugodu.

Govor mržnje napada samu ljudskost i dostojanstvo pojedinca ili skupine na temelju zaštićenih obilježja (npr. rasa, religija, etničko podrijetlo, spolna orijentacija itd.). Njegov cilj nije rasprava, već poticanje mržnje i nasilja, što uzrokuje stvarnu i ozbiljnu štetu.

Što je sloboda govora?

Sloboda govora je temeljno ljudsko pravo (u SAD-u zaštićeno Prvim amandmanom, a u međunarodnom pravu dokumentima poput Opće deklaracije UN-a o ljudskim pravima). Njena svrha je zaštita:

Nepopularnih i uvredljivih ideja

Država vas ne može kazniti zbog kritike vlasti, izražavanja neslaganja ili stavova koje drugi smatraju neprihvatljivima.

Javne rasprave

Demokracija počiva na slobodnoj razmjeni ideja, pa i pogrešnih, kako bi se one mogle osporiti i opovrgnuti u „tržištu ideja“.

Umjetničkog i znanstvenog izražavanja: Sloboda govora omogućuje kreativnost i akademsku slobodu bez straha od cenzure.

Ključna značajka

Zaštita se odnosi prvenstveno na zabranu državne cenzure. Privatne institucije (npr. društvene mreže, poslodavci, sveučilišta) nisu obvezane istim pravilima i mogu postaviti vlastite kodekse ponašanja.

Primjer zaštićenog (ali uvredljivog) govora: „Smatram da [Religija X] nije ispravna i da njena učenja štete društvu.“ Ovo je kritika ideologije, koliko god uvredljiva bila za vjernike, ali ostaje zaštićena jer predstavlja mišljenje o vjerovanju, a ne napad na ljude.

Što je govor mržnje?

Iako ne postoji univerzalna pravna definicija, govor mržnje se općenito shvaća kao verbalni napad, prijetnja ili uvreda pojedincu ili skupini na temelju zaštićenih obilježja (rasa, etnicitet, nacionalno podrijetlo, religija, spol, spolna orijentacija, invaliditet).

Njegova svrha je:

Poticanje diskriminacije, neprijateljstva ili nasilja: npr. „Idemo napasti članove [Skupine Y] u našem susjedstvu.“

Dehumanizacija i zastrašivanje: korištenje pogrdnih izraza ili stereotipa kako bi se skupini uskratila ljudskost i dostojanstvo.

Stvaranje straha i isključenosti: čime se glasovima napadnute skupine zapravo oduzima pravo na slobodu govora.

Ključna značajka

Govor mržnje često prelazi granicu i postaje ponašanje koje više nije zaštićeno.

Primjer govora mržnje (nezaštićenog): „[Skupina Y] su štetočine i bolest našeg društva. Moramo ih ukloniti svim sredstvima.“ Ovo nije kritika ideje, već izravni poziv na nasilje protiv ljudi na temelju njihovog identiteta.

Gdje je granica?

Vrhovni sud SAD-a odredio je da govor nije zaštićen kada spada u određene uske kategorije. Najvažnije u vezi s govorom mržnje su:

Poticanje na neposredno nezakonito djelovanje: govor nije zaštićen ako je usmjeren na izazivanje neposrednog nasilja ili pobune (npr. poziv na nered ili napad).

Stvarne prijetnje: izjave koje izražavaju ozbiljnu namjeru počinjenja nasilnog čina prema određenoj osobi ili skupini.

„Borbeni“ izrazi: uvrede izrečene licem u lice koje su toliko provokativne da gotovo sigurno izazivaju trenutnu fizičku reakciju (iako se danas ova kategorija primjenjuje vrlo usko).

Važne razlike u pristupu

SAD naspram ostatka svijeta

Sjedinjene Države imaju jedno od najširih tumačenja slobode govora. U mnogim drugim demokracijama (npr. Kanada, Njemačka, Francuska) postoje stroži zakoni protiv govora mržnje, uključujući zabranu poricanja povijesnih događaja poput Holokausta ili širenja rasističke propagande, čak i bez izravnog poziva na nasilje.

Platforme naspram države

Kada vas društvena mreža zabrani zbog govora mržnje, to nije kršenje vašeg prava na slobodu govora. Prvi amandman sprječava državu da vas kazni zatvorom zbog vaših riječi, ali privatne platforme imaju pravo moderirati sadržaj prema vlastitim pravilima.

Sloboda govora štiti vaše pravo da kritizirate ideje.

Govor mržnje predstavlja napad na ljude zbog onoga što jesu.

Razumijevanje ove razlike ključno je kako bi se istodobno očuvalo slobodno i sigurno društvo.