Razvoj svemira: Ratovi zvijezda ili Zvjezdane staze?

Američke političare i njihove savjetnike zahavatila je visoka doza paranoje, toliko jaka da oni vrlo često upiro pogled prema nebu. Naime, njihov gubitak zdarvog  razuma generira slike koje prikazuju ruske futurističke projektile koji s nevjerojatnom lakoćom  ruše i spaljuju njihove satellite.

Autor: dr. Andrej KORTUNOV

Glavni direktor Ruskog vijeća za međunarodne poslove.

Prilagodio: Darko Brlečić

Fotografija SpaceX-a na Unsplash-u

Tijekom nedavnog redovnog brifinga za novinare u Washingtonu, John Kirby, savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost, izrazio je zabrinutost zbog toga što Rusija navodno radi na novom protusatelitskom oružju. Nije precizirao vrstu oružja, zbog čega su neki novinari sugerirali da je Bidenova administracija bila iskreno zabrinuta zbog futurističkog nuklearnog projektila koji je Rusija rasporedila u svemiru. Kirby je odlučio ne iznositi daljnje detalje, navodeći da dosadašnji napori Moskve nisu predstavljali "aktivnu sposobnost". Također je obećao "izravan diplomatski angažman s Rusijom" kao i konzultacije s ključnim američkim saveznicima i "drugim zemljama diljem svijeta koji imaju interese u pitanju".

Medijski događaj u sobi za briefing novinare Jamesa Bradyja pojačao je neizvjesnost i potaknuo interes javnosti za ionako ne tako novu, ali još uvijek uzbudljivu temu “ratova zvijezda”. Doista, potencijalno raspoređivanje nuklearnog oružja u svemiru moglo bi dovesti do značajnog pomaka u globalnoj ravnoteži vojne moći. Onesposobljavanje protivničkih satelita moglo bi se postići jednostavnim zaslijepljenjem radijacijom iz daljinske nuklearne eksplozije.

Međutim, takve bi radnje bile izravno kršenje Ugovora o svemiru iz 1967., službeno poznatog kao Ugovor o načelima koja upravljaju aktivnostima država u istraživanju i korištenju svemira, uključujući Mjesec i druga nebeska tijela. Pregovaran i sastavljen pod pokroviteljstvom Ujedinjenih naroda, Ugovor je otvoren za potpisivanje u Moskvi, Londonu i Washingtonu 27. siječnja 1967., a stupio je na snagu 10. listopada 1967. Danas je velika većina država u svijetu bilo punopravni članovi ili potpisnici Ugovora, uključujući sve velike svemirske nacije.

Dokument ne samo da zabranjuje raspoređivanje nuklearnog oružja i drugog oružja za masovno uništenje u svemiru, već također zabranjuje uspostavu vojnih baza, testiranje oružja i provođenje vojnih manevara na nebeskim tijelima. Unatoč tome, ne zabranjuje izravno sve vojne aktivnosti u svemiru, stvaranje vojnih svemirskih snaga ili postavljanje konvencionalnog oružja u svemiru. Od 1967. mnoge su zemlje, uključujući SAD, Rusiju, Kinu i Indiju, provele niz nesmetanih testova prototipova protusatelitskog oružja. Do sada je najvidljiviji učinak ovih testova bilo onečišćenje svemira blizu Zemlje s mnogo krhotina koje mogu postati ozbiljna neugodnost za sve objekte u orbitama blizu Zemlje, uključujući i svemirske postaje.

Ugovor ne nameće posebna ograničenja na miroljubivu uporabu nuklearne energije u svemiru. Ruska svemirska agencija sada nastavlja s ambicioznim planom stvaranja bespilotnog svemirskog broda na nuklearni pogon za istraživanje Sunčevog sustava (projekt Zeus). Međutim, prvi orbitalni test leta reaktora planiran je za ne ranije od 2030., što znači da Bidenova administracija nema neposrednog razloga za brigu o ovom projektu u ovoj fazi.

Naravno, ako ostavite po strani izrazito precijenjenu nuklearnu dimenziju i pogledate u budućnost tehnologija, imat ćete sve razloge za zabrinutost o tome što bi se jednog dana moglo dogoditi u svemiru oko našeg planeta. Svi mi sve više ovisimo o satelitima. Danas ih naširoko koriste i javni i privatni sektor, a svake godine tisuće satelita stignu u već pretrpane orbite. Zaslijepiti čak i nekoliko njih - na primjer, laserskim zrakama visoke preciznosti - značilo bi nanijeti ogromnu stratešku, gospodarsku, društvenu ili drugu štetu bilo kojoj zemlji, štetu usporedivu s onom od izravne vojne agresije. Imajte na umu da se svemirski laseri mogu koristiti ne samo protiv satelita, već i protiv drugih ciljeva, uključujući balističke i hipersonične projektile.

Čak i ako pretpostavimo da se izravan vojni sukob u svemiru može izbjeći, utrka u naoružanju povezana sa svemirom bit će glavni čimbenik koji hrani nepovjerenje i međusobne sumnje, ometa međunarodnu suradnju i iscrpljuje vrijedne resurse potrebne za miroljubive svemirske programe koji bi inače mogli imati koristi cijelo čovječanstvo. U travnju 2022. Bidenova administracija objavila je jednostrani moratorij na pokuse protusatelitskih kinetičkih projektila, pozivajući druge svemirske nacije da slijede njihov primjer. Ova odluka može pomoći u smanjenju količine svemirskog otpada. Međutim, moratorij na testiranje kinetičkih projektila ne uključuje istraživanje i razvoj niti stvarno raspoređivanje svemirskog oružja. Ne uključuje niti jednu drugu vrstu testa, kao što je računalna simulacija. Kako bismo se pozabavili problemom u njegovom korijenu, moramo primijeniti sveobuhvatniji pristup.

Dobra vijest je da još nije kasno za početak multilateralnih pregovora o pitanjima vezanim uz svemir. Tijekom posljednjih 20 godina Kina i Rusija promovirale su ideju potpune demilitarizacije svemira. Dana 12. veljače 2008. dvije su nacije podnijele nacrt ugovora o zabrani oružja u svemiru Ženevskoj konferenciji o razoružanju. Prema Pekingu i Moskvi, Ugovor bi trebao biti sveobuhvatan, pravno obvezujući, podložan odgovarajućim postupcima provjere u zemljama sudionicama i popraćen vjerodostojnim mehanizmima provjere provedbe. Nepotrebno je reći da bi zaključivanje takvog ugovora bio netrivijalan zadatak, osobito u sadašnjim izazovnim geopolitičkim okolnostima, ali čak bi i prvi koraci u tom smjeru već učinili veliku razliku u cjelokupnoj političkoj atmosferi oko problema svemirskog oružja .

Dvije najpoznatije američke svemirske filmske sage su Ratovi zvijezda i Zvjezdane staze . Na mnoge načine izgledaju slični jedni drugima, ali postoji barem jedna temeljna razlika između njih dvoje. Ratovi zvijezda govore o vječnoj borbi dobra i zla, o crno-bijelom svijetu u kojem likovi moraju odlučiti hoće li prijeći na svjetlu ili tamnu stranu. Zvjezdane staze govore o istraživanju bezgraničnog svemira, o potrazi za znanjem i o tome kako razumjeti i prihvatiti vanzemaljske kulture. Ako je čovječanstvo predano svom opstanku i prosperitetu, mora izabrati put Zvjezdanih staza umjesto puta Ratova zvijezda .

https://moderndiplomacy-eu.