Rusija otkriva nove tajne plinske rute i prekida opskrbu Europe

Od sada se Rusija oslanja na već postojeći sporazum s Ukrajinom kako bi olakšala transport prirodnog plina svojim europskim klijentima.

Piše: Darko Brlečić

Međutim, predviđeno je da se ovaj aranžman zaključi 2024., što dodaje element neizvjesnosti izgledima za njegovu obnovu. Odnosi između Rusije i Ukrajine zategnuti su zbog tekućih sukoba, što dodatno komplicira produljenje trenutnog ugovora o tranzitu plina. Kao odgovor na ovaj potencijalni izazov, Dmitrij Peskov, glasnogovornik Kremlja, nagovijestio je spremnost Rusije na scenarij neobnavljanja. Prema Peskovu, već se razmatraju alternativni pravci kako bi se osigurao nesmetan protok ruskog plina do postojećih klijenata u Europi.

Ovo mišljenje je ponovio i zamjenik premijera Alexander Novak, koji uvjerava da Rusija ima planove za nepredviđene situacije kako bi održala opskrbu Europom plinom nakon isteka trenutnog tranzitnog sporazuma s Ukrajinom 2024. godine. Važnost ovih otkrića leži u širem kontekstu energetskog krajolika. Peskov je sugerirao da će se, ako postojeći dogovor s Ukrajinom propadne, prilagoditi logistika izvoza ruskog plina u Europu. To implicira potencijalno restrukturiranje načina na koji se plin transportira iz Rusije do europskih odredišta. Kako bismo u potpunosti razumjeli implikacije, bitno je razmotriti povijesnu pozadinu. Ukrajina je kroz povijest služila kao primarna ruta za ruski izvoz plina u Europu. Međutim, geopolitički pomaci, uključujući izgradnju plinovoda Sjeverni tok prema Njemačkoj i vezu Turskog toka prema Turskoj, promijenili su tradicionalni protok ruskog plina. Trenutačni ugovor o tranzitu plina, započet u prosincu 2019. između Gazproma i Naftogaza, omogućuje produljenje, ovisno o godišnjem pumpanju plina i mehanizmu "uzmi ili plati", osiguravajući plaćanje na temelju rezerviranog kapaciteta. Nedavne izjave Alexeya Chernyshova, predsjednika ukrajinskog Naftogaza, pokazuju da bi Ukrajina mogla odlučiti ne produžiti ugovor o transportu ruskog plina u Europu nakon njegovog isteka 2024.

Ova bi odluka mogla imati posljedice za zemlje na kraju plinovoda, poput Austrije i Mađarska, što bi moglo dovesti do izazova i dodatnih troškova u osiguravanju alternativnih izvora plina. Peskovljevo spominjanje alternativnih ruta, uključujući ukapljeni prirodni plin (LNG) koji se isporučuje preko Turske, dodaje još jedan sloj scenariju koji se razvija. Potencijalni prekid plinskog sporazuma između Ukrajine i Rusije mogao bi odjeknuti diljem Europe, utječući na zemlje koje pokušavaju smanjiti ovisnost o ruskom plinu, kao što zagovara Europska unija. Gledajući unaprijed, strateške inicijative Rusije stupaju na scenu. Razvoj plinovoda Snaga Sibira 2, namijenjenog isporuci prirodnog plina u Kinu, pothvat je vrijedan pažnje. Pregovori između Moskve i Pekinga koji su u tijeku odredit će vrijeme i troškove izgradnje ovog mega naftovoda. Nakon što bude operativan, očekuje se da će Power of Siberia 2 svake godine prenositi značajnu količinu plina iz regije Yamal u sjevernoj Rusiji u Kinu preko Mongolije, pridonoseći naporima Rusije da diverzificira svoj izvoz plina. Godine 2023. Gazprom je izvijestio o značajnom rastu izvoza plina u Kinu kroz postojeći plinovod Snaga Sibira.

Tvrtka predviđa daljnje širenje, predviđajući da će isporuke plina Kini dosegnuti 38 milijardi kubičnih metara 2025. Ovaj strateški pomak prema Aziji odgovor je na potrebu Rusije da se prilagodi promjenjivim okolnostima, uključujući sukob u Ukrajini i zapadne sankcije, što je dovelo do ponovne procjene strategije izvoza energije i potraga za novim partnerstvima. Ukratko, višestrani razvoj tranzita ruskog plina u Europu, potencijalne izmjene u rutama i strateško preusmjeravanje prema Aziji naglašavaju složeno međudjelovanje geopolitičkih čimbenika koji utječu na širi energetski krajolik.