Trgovinski rat između SAD-a i Kine dosegao novu razinu

Trgovinski sukob između Sjedinjenih Američkih Država i Kine ponovno je eskalirao, unatoč prividnom smirivanju nakon Trumpova mandata.

Trgovinski sukob između Sjedinjenih Američkih Država i Kine ponovno je eskalirao, unatoč prividnom smirivanju nakon Trumpova mandata. Iako su prve carinske napetosti privremeno popustile, Washington i Peking danas vode daleko sofisticiraniji oblik ekonomskog rata onaj u kojemu se kontrola nad tehnologijom, sirovinama i opskrbnim lancima pretvara u glavno oružje globalne moći.

Bivši američki predsjednik Donald Trump, poput svog prethodnika, ograničio je izvoz vrhunskih poluvodičkih čipova i opreme za njihovu proizvodnju u Kinu. Uvedene su zabrane izvoza strojeva, kemikalija i softvera povezanih s naprednom čipnom tehnologijom, pri čemu su se mjere proširile i na strane proizvođače. Tako je nizozemskoj kompaniji ASML zabranjena prodaja svojih najsuvremenijih litografskih uređaja Kini, jer oni sadrže američke komponente i softver.

Kina je na taj potez odgovorila ograničavanjem izvoza rijetkih zemnih elemenata, ključnih za proizvodnju električnih motora, magneta, senzora i poluvodiča sirovina koje su nužne i za američku vojnu industriju. Rijetki zemni elementi čine, primjerice, oko 418 kilograma materijala potrebnih za izradu jednog borbenog zrakoplova F-35, 2.600 kilograma za razarač i gotovo 4.800 kilograma za nuklearnu podmornicu. Budući da SAD nema domaću proizvodnju tih materijala, ovisnost o kineskom izvozu postaje strateški problem.

Kada su američki pregovarači pod vodstvom trgovinskog tajnika Howarda Lutnicka krajem rujna pokušali dodatno pooštriti ograničenja prema Kini, situacija je ponovno izmakla kontroli. Ured za industriju i sigurnost (BIS) Ministarstva trgovine objavio je privremeno konačno pravilo (IFR) kojim se proširuju izvozna ograničenja na sve tvrtke koje su 50% ili više u vlasništvu subjekata već upisanih na američke popise sankcija. Time je uvedena obveza američkim izvoznicima da istražuju vlasničku strukturu svojih partnera u Kini, uz stroge kazne za kršenje tih propisa. Nove mjere gotovo su paralizirale izvoz visokotehnoloških proizvoda prema kineskom tržištu.

Kina je ubrzo uzvratila vlastitim setom ograničenja. Kinesko ministarstvo trgovine (MOFCOM) objavilo je kako, u cilju zaštite nacionalne sigurnosti, uvodi kontrolu izvoza tehnologija povezanih s rijetkim zemljama, uključujući rudarenje, taljenje, proizvodnju magnetskih materijala te recikliranje sekundarnih resursa. Prema novim pravilima, bilo koji entitet koji koristi rijetke zemlje za razvoj naprednih poluvodiča (14 nm i niže) morat će zatražiti posebno odobrenje Pekinga. Takva mjera Kini de facto daje pravo veta nad globalnim lancem opskrbe naprednih čipova, jer se rijetki zemni materijali koriste u svim ključnim fazama njihove proizvodnje od ASML-a do TSMC-a.

Kineske kontrole izvoza imaju i izvanteritorijalni doseg: svaka tvrtka u inozemstvu koja koristi kineske rijetke zemlje u vrijednosti većoj od 0,1% proizvoda morat će pribaviti kinesku izvoznu dozvolu. Time je Kina efektivno preslikala američki režim kontrole izvoza, ali sada kao globalni regulator opskrbe strateškim resursima.

Osim rijetkih zemalja, novi kineski propisi obuhvaćaju i druga ključna područja:

– tehnologije i opremu za preradu rijetkih zemalja,

– baterije visokih performansi (iznad 300 kW) za električna vozila i dronove,

– grafitne anode i katodne materijale za baterije,

– industrijske dijamante i ultratvrde alate nužne za preciznu obradu silikonskih pločica.

Ove mjere, koje stupaju na snagu 8. studenog 2025., daju Kini praktično pravo veta nad tri ključna globalna lanca opskrbe: poluvodiče, električna vozila i naprednu preciznu industriju.

Prema izvorima Wall Street Journala, kineski je cilj pritom više diplomatski nego ekonomski: Peking pokušava disciplinirati američke pregovarače i prisiliti Washington na povratak slobodnoj trgovini. Tijekom posljednjeg kruga pregovora u Madridu, kineski potpredsjednik vlade He Lifeng zatražio je potpuno ukidanje carina i američkih kontrola izvoza, dok su nove kontrole rijetkih zemalja poslužile kao taktički pritisak.

No Washington zasad ne popušta. Donald Trump je 10. listopada 2025. objavio izjavu u kojoj optužuje Kinu za „iznimno agresivan stav“ i „moralnu sramotu u međunarodnoj trgovini“. Kao odgovor, najavio je uvođenje dodatne carine od 100% na svu kinesku robu i nove export kontrolne mjere na kritični softver, počevši od 1. studenog 2025.

Međutim, ekonomska stvarnost ne ide u prilog američkoj strategiji. Kineski BDP ove godine iznosi oko 20 bilijuna dolara, dok izvoz u SAD predstavlja tek 2,5% tog iznosa. Kina može preživjeti bez američkog tržišta ali Sjedinjene Države teško mogu bez kineskih sirovina i proizvoda.

Tržišta su već reagirala nervozno, jer je jasno da SAD više ovisi o uvozu iz Kine nego što Kina ovisi o izvozu u SAD. Trumpov novi val carina mogao bi tako postati “crni labud” koji će potresti globalna tržišta i ubrzati pad američkog gospodarstva.

U konačnici, ova epizoda samo potvrđuje ono što mnogi analitičari godinama ističu: Kina treba SAD manje nego što SAD treba Kinu. U Washingtonu to tek trebaju shvatiti. A dok se to ne dogodi, trgovinski rat koji je počeo kao carinski spor prerastao je u geostrateški sukob za tehnološku dominaciju onaj u kojem pobjednika neće odrediti carine, nego tko kontrolira ključne resurse budućnosti.