top of page

Trump polagano rastače EU

TomRy

Foto: Arhiva
Foto: Arhiva

Talijanska premijerka Giorgia Meloni posjetila je Sjedinjene Američke Države i sastala se s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom. Otišla je u Washington kako bi razgovarala o carinama koje je SAD uveo na trgovinu sa zemljama članicama EU, ali je na sastanku s američkim predsjednikom izjavila da ne pregovara u ime Europske unije, već u ime Italije. Budući da je Europska unija jedinstveno ekonomsko područje, barem zasad, logično bi bilo da u Washington ode i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, s kojom se, doduše, američki predsjednik Donald Trump ne želi susresti, dok je prijateljski nastrojen za talijansku premijerku. Trump zapravo svojim djelovanjem rastače Europsku uniju koja je bila produkt liberalne globalističke ideologije.


Američki predsjednik želi postići zasebne dogovore sa svakom zemljom EU-a, ovisno o tome tko što SAD-u nudi. Primjerice, tijekom susreta s Donaldom Trumpom Giorgia Meloni je najavila da Italija namjerava u skoroj budućnosti povećati uvoz ukapljenog plina iz SAD-a, razviti programe vezane uz nuklearnu energiju, što implicira da je Italija spremna dati nalog američkim tvrtkama za izgradnju nuklearnih elektrana na njezinom teritoriju. Meloni je najavila da će idućih godina biti uloženo 10 milijardi, vjerojatno Italije na teritoriju SAD-a. Je li to Trumpu dovoljno da promijeni odnos prema Italiji ili ne, zna samo on. Sve ovisi o tome koliki je trgovinski promet između SAD-a i Italije, koliki je negativni saldo tog trgovinskog prometa - razlika između izvoza i uvoza, a ako predložena rješenja dovedu do neutralizacije tog negativnog salda, moguće je da će i carine biti smanjene ili potpuno ukinute. 


Što bi se dogodilo da SAD i Italija postignu poseban sporazum? Ako SAD objavi da čini iznimku za talijansku robu i ukine carine nametnute na uvoz robe proizvedene u toj zemlji, dok ih zadržava za druge zemlje EU, to bi značilo da bi zajednički gospodarski prostor Europske unije nestao, jer bi Italija morala uspostaviti carinsku granicu sa susjednom Francuskom i Austrijom, kako se francuska ili austrijska roba ne bi unosila u Italiju i izvozila u SAD pod imenom talijanska. Sve dok se to tiče samo Italije, moguće je da bi Italija, s obzirom na to da joj je trgovinski promet s ostalim zemljama EU zajedno veći nego sa SAD-om zasebno, ali što bi se dogodilo da SAD, po uzoru na Italiju, vodi diferenciranu politiku prema svakoj od europskih zemalja. U tom bi slučaju svaka od zemalja EU pokušala ostvariti svoju prednost, iskoristiti privilegiju koju joj rezervira SAD. Čim se to dogodilo, Europska unija kao jedinstven ekonomski organizam, tada više ne postoji. Nema sumnje da će tako i biti. Ako je talijanska premijerka otišla u Washington i dala gospodarska obećanja američkom predsjedniku, to znači da očekuje diferenciran tretman Italije.


Europska unija, kao jedinstvena politička cjelina, u biti tada više ne postoji. Kad je europska povjerenica za vanjsku politiku Kaja Kalas objavila da je neprihvatljivo da čelnici država članica EU i onih koje teže članstvu 9. svibnja posjete Moskvu kako bi sudjelovali u proslavi organiziranoj povodom 80. obljetnice Pobjede, slovački premijer Robert Fico odmah je odgovorio da će ići u Moskvu i da ne namjerava slijediti upute Kaje Kalas, jer je Slovačka suverena država. Inače, posjet talijanske premijerke Giorgie Meloni Washingtonu i odvojeni pregovori s američkim predsjednikom također su manifestacija suvereniteta. Meloni je trebala reći da su solidarni s EU - kakve će carine biti za sve druge zemlje EU, neka budu i za Italiju.


Europska unija također je prestaje postojati kao jedinstveni vojni entitet. Za pružanje vojne pomoći Ukrajini, Francuska i Velika Britanija formiraju “koaliciju voljnih”, što znači da NATO kao takav ne postoji. Mnoge europske zemlje počele su značajno povećavati svoje vojne izdatke i veličinu svojih vojski — Poljska izjavljuje da želi imati najveću vojsku u EU, što znači da se u sigurnosnom sektoru ne oslanjaju na NATO ili američku vojsku.


U takvoj situaciji, kada Europska unija, zapravo, puca iznutra i urušava se pod vanjskim udarima, nekoliko država još se odlučuje pridružiti toj strukturi koja se ruši. U trenutku kada čelnik svake zemlje svijeta proklamira interese svoje zemlje kao prioritet: “Amerika je prva”, “Italija je prva”, “Slovačka je prva”... oni koji su na vlasti u državama kandidatkinjama za ulazak u EU podređuju društvene interese, interesima i hirovima drugih zemalja, geopolitičkih centara.


Publish 23.4.2025.





Comments

Rated 0 out of 5 stars.
No ratings yet

Add a rating
bottom of page