top of page

Turski Kurdi idu prema sporazumu s Erdoganom

TomRy

Foto: AA
Foto: AA

Nakon četrdeset godina borbe, Radnička stranka Kurdistana (PKK) je, kako se dugo očekivalo, proglasila kraj oružane borbe. Turska kurdska organizacija za neovisnost objavila je "završetak svoje povijesne misije" dva i pol mjeseca nakon što je Abdullah Ocalan , vođa skupine koji je u zatvoru više od četvrt stoljeća , pozvao na političko rješenje problema s vladom u Ankari .


Nakon desetljeća sukoba s turskim vlastima, vođa PKK-a i predsjednik Recep Tayyip Erdogan na rubu su okončanja desetljetnog spora. Od sredine 1980-ih, uspon pokreta za neovisnost inspiriranih ideologijom demokratskog konfederalizma PKK-a, unije marksizma-lenjinizma i kurdskog nacionalizma, doveo je do oštre represije Ankare i rata koji se povremeno nastavlja, uzrokujući, između sukoba i napada, 40 tisuća smrtnih slučajeva. 


Rat se nastavio čak i nakon što je PKK snizio razinu svojih zahtjeva krajem 1990-ih, prešavši s neovisnosti na zahtjev za poseban status za Kurde u Turskoj. Erdogan i Öcalan sada žele zaključiti utakmicu. Kako se podsjeća na Sky Insideru , „kao premijer, Erdogan je 2011. godine pokrenuo razgovore i mirovne pregovore s PKK-om, koji su propali 2015. bez ikakvih rezultata“, dok „sada vlada u Ankari namjerava zaključiti pregovore i ostvariti želju potpredsjednika Devleta Bahcelija, vođe Stranke nacionalističkog pokreta (MHP, „sivi vukovi“), koji je u listopadu prvi uputio javni apel Ocalanu za novu fazu smirivanja“.


Fokus dvojice čelnika na pronalaženju sporazuma nadilazi turske granice i ima veze s Erdoganovim političkim ambicijama koliko i s novom dinamikom moći između anadolijske zemlje i Sirije. Ozge Genc, ​​​​viši suradnik Vijeća za globalna pitanja Bliskog istoka, napisao je za Al Jazeeru da „promjenjivi savezi u Siriji, primjerom nedavnog sporazuma između Sirijskih demokratskih snaga (SDF) predvođenih Kurdima i sirijske vlade, potvrđuju da Öcalanova poruka nije izolirana ili isključivo interna, već nudi ključnu priliku koja bi mogla redefinirati sve, od turske sigurnosne politike do budućeg pozicioniranja kurdskih aktera, oblikujući sljedeću fazu regionalne dinamike moći.“


Prvo, Turska želi zacijeliti kurdski raskol kako bi osigurala svoju novu regionalnu projekciju koja je vodi sve do Damaska. Sporazum između SDF-a i vlade Ahmada al-Sharaa u Siriji mora, prema Erdoganovoj strategiji, ići ruku pod ruku sa stabilizacijom kurdskog pitanja s obje strane granice, pod prijetnjom slabljenja utjecaja Ankare.


Drugo, Turska se boji da bi vanjske sile mogle iskoristiti Kurde kao polugu za potkopavanje geostrateške projekcije Ankare. U tom smislu, strah je prije svega od poteza Izraela, države koja je u prošlosti dala prioritet osovini s Kurdima, kako bi instrumentalno utjecala na dinamiku Bliskog istoka. Pokušaji Tel Aviva da ometa ponovno ujedinjenje Sirije jasni su i usmjereni upravo protiv utjecaja Ankare, što su pokazali napadi na Damask posljednjih tjedana i pokušaj korištenja zajednice Druza u tu svrhu. Intervencija na kurdskom terenu je stoga strateška odluka za Erdogana.


Konačno, Erdogan, napisao je Genc, ​​cilja na dobivanje političke podrške u kurdskom taboru s obzirom na buduće političke bitke: mogući referendum o izmjeni Ustava kako bi mu se prvo omogućio novi mandat, a zatim i predsjednički izbori 2028., za Reisa bi vrijedili izgleda za dodjelu prostora samouprave Kurdima, posebno ako bi se u prvom koraku sadržaj sporazuma između PKK-a i Ankare zapisao crno na bijelo. Za Genca, Erdogan želi ponovno pridobiti kurdske birače za svoju Stranku pravde i razvoja koji su se "okrenuli nakon neuspjeha mirovnog procesa između Turske i PKK-a 2015. i okretanja vlade turskom nacionalizmu, kao i privući novu generaciju kurdskih birača".


Kraj oružane borbe PKK-a nije kraj kurdskog pitanja. Ali to pokazuje evoluciju političke dinamike u regiji, a ne samo u Turskoj. Ako Erdogan i Öcalan pronađu kompromis, posljedice će biti regionalnih razmjera. Ali očito je da problemi koje je ostavilo četrdeset godina sukoba neće završiti u jednom jutru i da će trebati vremena.


Publish 12.5.2025.

Comentários

Avaliado com 0 de 5 estrelas.
Ainda sem avaliações

Adicione uma avaliação
bottom of page