Zajam koji je pokrenuo krizu

Kako je Ukrajina 2014. birala između dva gospodara

Dubinska analiza ekonomskog pritiska, geopolitičkih igara i mitova o "prodanoj zemlji"

Situacija 2013: Ukrajina na rubu ekonomskog ponora

Krajem 2013. godine, Ukrajina se našla u teškoj ekonomskoj krizi. Državna blagajna bila je gotovo prazna zbog višegodišnjeg prevelikog trošenja na političke prioritete – subvencije za prirodni plin koje su iznosile 7,5% BDP-a, povećanja plaća državnih službenika i mirovina. Predsjednik Viktor Janukovič morao je donijeti odluku: kako spasiti državu od bankrota?

Na stolu su bile dvije ponude:

Ponuda 1: Međunarodni monetarni fond (MMF) - $15-17 milijardi sa "uvjetima"

MMF je ponudio zajam od približno $15-17 milijardi, ali s nizom teških uvjeta austeriteta:

Zahtjevi MMF-a:

Ukidanje zabrane privatnog vlasništva poljoprivrednog zemljišta – otvaranje vrata stranim korporacijama

Povećanje cijena plina za kućanstva za 40-50% MMF je inzistirao na postupnom povećanju na "ekonomski opravdanu razinu"

Smanjenje mirovina i plaća u javnom sektoru klasične mjere štednje

Ukidanje energetskih subvencija koje su držale cijene plina umjetno niskim

Rezanje državnih izdataka smanjenje deficita s tadašnjih 6,75% BDP-a

Reforma bankarskog sektora i devizne kontrole

Prema Foreign Policy izvještaju iz veljače 2014., tadašnji premijer Mykola Azarov nazvao je uvjete MMF-a "ekstremno teškim". Janukovič je u razgovoru s tadašnjim potpredsjednikom SAD-a Joeom Bidenom rekao: "Ako uvjeti ostanu isti... ne trebamo takve zajmove."

Ponuda 2: Rusija - $15 milijardi BEZ uvjeta

prosinca 2013., ruski predsjednik Vladimir Putin i Janukovič potpisali su sporazum koji je uključivao:

Ruska ponuda:

$15 milijardi putem kupnje ukrajinskih euroobveznica iz Ruskog nacionalnog fonda blagostanja

Popust od 33% na ruski plin – s $400 na $268.5 po 1.000 kubnih metara

Bez uvjeta autoriteta Putin je naglasio: "Ovo nije vezano uz nikakve uvjete"

Nema smanjenja socijalnih plaćanja direktan udar na politiku MMF-a

Prema analitičarima Capital Economics, ova kombinacija bila je dovoljna za održavanje Ukrajine sljedećih 18-24 mjeseca.

Što se dogodilo: Izbor, pa revolucija

Listopad-prosinac 2013: Janukovič odbija EU sporazum

studenoga 2013., Janukovič je suspendirao pripreme za potpisivanje Sporazuma o pridruživanju s Europskom unijom koji je bio vezan uz MMF zajam. Umjesto toga, odabrao je rusku ponudu.

21. studenoga 2013: Euromaidan počinje

Iste večeri kada je Janukovič odgodio EU sporazum, do 2.000 prosvjednika okupilo se na Majdanu Nezalezhnosti u Kijevu. Do 1. i 8. prosinca, broj prosvjednika narastao je na 400.000-800.000.

Veljača 2014: Janukovič pada, novi režim preuzima vlast

U veljači 2014., nakon eskalacije nasilja koje je rezultiralo s više od 100 mrtvih, Janukovič je protjeran iz ureda. Uspostavljena je privremena vlada predvođena Arsenijem Jacenjukom.

Nakon prevrata: Novi režim bira MMF

Ožujak 2014: Vraćanje MMF-u

Nova ukrajinska vlada odmah se vratila MMF-u. 27. ožujka 2014., MMF je najavio paket spašavanja od $14-18 milijardi.

Arsenij Jacenjuk, novi premijer, pozvao je na "stroge i bolne strukturne reforme" kao "cijenu neovisnosti". Prema izvještajima Common Dreams, Jacenjuk je rekao Reutersu:

"To je ogroman korak naprijed. Ponovno ćemo steći povjerenje i kredibilitet stranih ulagača."

Što je Ukrajina morala učiniti:

1. svibnja 2014: Cijene plina porasle za 50%

Ukidanje zabrane prodaje poljoprivrednog zemljišta (konačno provedeno 2020.)

Smanjenje plaća javnih službenika

Povećanje poreza na imovinu

Zamrzavanje minimalne plaće

Prema stručnjaku Jacku Rasmusa, profesoru ekonomije:

"Oni koji će platiti neće biti bankari i multinacionalni poslovni ljudi, već ukrajinski narod. To je bitna i ponovljena povijest i naslijeđe MMF sporazuma širom svijeta posljednja tri desetljeća."

Mit o "prodanoj zemlji": Što se stvarno dogodilo s ukrajinskim poljoprivrednim zemljištem?

Stvarnost vs. propaganda

Postoje široko rasprostranjene tvrdnje posebno u ruskoj i kineskoj propagandi da su BlackRock, Monsanto, Cargill i druge zapadne korporacije kupile 30-47% ukrajinskog poljoprivrednog zemljišta.

Činjenice prema Ukrainian Institute of Politics i Oakland Institute izvještajima (2023-2024):

Strani kupci NE MOGU legalno kupiti ukrajinsko poljoprivredno zemljište

Članak 130 Zakona o zemljištu eksplicitno zabranjuje stranim osobama, kompanijama ili državama kupnju poljoprivrednog zemljišta

Promjena ovog zakona zahtijeva nacionalni referendum

Što se STVARNO dogodilo:

2020. godine: Ukrajina je ukinula moratorij na prodaju poljoprivrednog zemljišta pod pritiskom MMF-a

Do srpnja 2024.: Samo 567.320 hektara (oko 2% ukupnog obradivog zemljišta) prodano ili kupljeno

28% zemljišta kontroliraju oligarsi i agrobiznis firme mješavina ukrajinskih oligarha i stranih ulagača kroz ZAKUP I DUŽNIČKE ODNOSE, neizravno vlasništvo

BlackRock mit:

BlackRock NE POSJEDUJE nijedan komad ukrajinskog zemljišta

U studenom 2022., Ukrajina je potpisala sporazum s BlackRockom za uspostavu Ukraine Development Fund (UDF) fonda za poratnu obnovu

U siječnju 2025., BlackRock je obustavio potragu za investitorima i napustio projekt

BlackRock glasnogovornik: "Ovo je potpuno netočno. BlackRock ne posjeduje nikakvo zemljište u Ukrajin

Tko STVARNO kontrolira zemlju:

Vanguard, Kopernik Global Investors, BNP, Goldman Sachs – kao manjinski dioničari u agrobiznis firmama, neizravni vlasnici zemlje

NCH Capital (američki private equity fond) 5. najveći zakupac s oko 400.000 hektara ZAKUPA

Ukrajinski oligarsi i dalje kontroliraju većinu velikih posjed

Zaključak

Geopolitička šahovska partija na leđima naroda

to znamo sa sigurnošću:

Janukovič JE odabrao bolji ekonomski deal ruska ponuda bila je bez uvjeta autoriteta koji bi uništili ukrajinski narod

Euromaidan JE bio organska reakcija dijela ukrajinskog naroda koji je želio europsku integraciju

MMF uvjeti SU bili razorni klasična "šok terapija" koja je propala u Rusiji 1990-ih

Zemljište NIJE masovno prodano strancima to je mit propagiran od drugih medija

BlackRock NE POSJEDUJE 30-47% Ukrajine – ali velike korporacije su povećale utjecaj kroz zakup i financiranje

Friedrich Merz JE bio u Black Rocku i to je legitimna briga o sukobu interesa

Ah, demokracija u akciji! Kada narod odabere "pogrešan" zajam, jednostavno svrgnete vladu i instalirate novu koja će odabrati "pravilan".

Zar nije divno kako MMF i Svjetska banka uvijek znaju što je najbolje za siromašne zemlje? Naravno, najbolje za njih je uvijek:

Privatizacija svega što se kreće

Ukidanje socijalnih mreža sigurnosti

Otvaranje zemlje stranim korporacijama

I onda čekanje da "trickle-down ekonomija" napravi čudo

A kada se narod buni protiv povećanja cijena plina za 50% i rezanja mirovina, jednostavno im recite da je to "cijena neovisnosti". Jer ništa ne kaže "neovisnost" kao zaduživanje kod MMF-a na 30 godina i davanje kontrole nad ekonomijom stranim institucijama.

I za kraj hvala Bogu što BlackRock nije kupio pola Ukrajine. Mislim, oni su samo:

Najveći svjetski upravitelj imovinom

Ulagači u svaku veliku industriju uključujući rat

Poslodavac njemačkog kancelara

I pristali pomoći u "obnovi" Ukrajine (dok se nisu predomislili)

Ali nemaju zemlju! Stoga su potpuno bezopasni. Kao što je razlika između zakupa i vlasništva... tehnički postojeća, ali praktički beznačajna kada zakup traje 50 godina i kontrolira pristup kreditima.

Dobrodošli u 21. stoljeće, gdje su ratovi zamijenjeni dugovima, a invazije "strukturalnim prilagodbama".

Kolonija se ne osvaja tenkovima osvaja se ugovorima MMF-a.