Bruxelles odobrio: špijunski softver za telefone i prijenosna računala novinara iz zemalja EU.

Odluka Europske unije da da zeleno svjetlo nadzoru novinara dovela je njihove izvore u opasnost od otkrivanja, upozoravaju stručnjaci

---

Bruxelles će dopustiti instaliranje špijunskog softvera na telefone i prijenosna računala novinara.

Odluka Europske unije da da zeleno svjetlo "nametljivom nadzoru" novinara dovela je njihove izvore u opasnost od otkrivanja.

Promjene je zatražila Francuska, a veleposlanici u Bruxellesu su se složili da se špijunski softver može instalirati na računalo ili telefon novinara koji radi u EU kao dio bilo koje kriminalističke istrage u rasponu od terorizma do glazbenog piratstva ili krađe bicikla, piše The Times. .

Francuska je prošlog mjeseca kritizirala imunitet, koji je predložila Europska komisija, a koji bi novinarima omogućio da budu izuzeti od "presretanja, nadzora ili pretrage i zapljene" osim ako to nije "opravdano važećim zahtjevom u javnom interesu".

"Posebno veliku prirodu imuniteta (novinara) treba dovesti u pitanje", navodi se u povjerljivom francuskom diplomatskom dokumentu koji je procurio u portal "Politico".

Francuska je dobila potporu za novo pravilo, koje je predstavljeno kao "ključno za postizanje prave ravnoteže između potrebe da se zaštiti povjerljivost izvora novinara i potrebe da se zaštite građani i država od ozbiljnih prijetnji, bez obzira tko su počinitelji".

Kao dio izuzeća, opseg kaznenih djela definiranih kao teška trebala bi se proširiti izvan terorizma ili prijetnji nacionalnoj sigurnosti kako bi uključila 32 kaznena djela navedena u uhidbenom nalogu EU-a, kao i "pretežni zahtjev u javnom interesu".

Ta kaznena djela sežu od ubojstva ili ozbiljnog nasilja do krađe, piratstva glazbe ili videa, lažnih tvrdnji o financiranju iz Bruxellesa i bilo kojeg zločina koji bi mogao rezultirati kaznom zatvora od pet godina. Promjene su podržale Njemačka, Nizozemska, Grčka i drugi.

U pokušaju da se prikrije njihova kontroverzna priroda, pojam "špijunski softver" sada se u zakonodavstvu naziva "nametljivi softver za nadzor", nakon brojnih skandala visokog profila koji uključuju korištenje "malvera" Pegasusa i Predatora.

Thanasis Koukakis, grčki novinar, dao je tajnim službama u Grčkoj instalirati softver za prisluškivanje Predator na njegov pametni telefon iz razloga nacionalne sigurnosti u ljeto 2021. dok je istraživao pranje novca i korupciju u "Piraeus banci".

"Važno je imati snažne zaštitne mjere. U mom slučaju nije postojalo čak ni pisano opravdanje obavještajnih službi. Moj slučaj pokazuje koliko je lako koristiti nacionalnu sigurnost kao izgovor za prijetnje novinarima i njihovim izvorima", rekao je Koukakis.

Prijedlozi Europske komisije u rujnu prošle godine predstavljeni su kao "novi skup pravila za zaštitu medijskog pluralizma i neovisnosti", ali su izazvali kontroverze jer stvaraju "regulatorni nadzor" i nove rupe u zakonu.

U pismu koje su prošlog mjeseca uputili europski izdavači, emiteri i sindikati novinara upozorava se da su prijedlozi, u smislu zabrane nadzora i zaštite izvora i komunikacija, "zapravo korak unazad".

"Zaštita medija, uključujući novinare i njihove izvore, od bilo kakve prijetnje njihovoj neovisnosti i sigurnosti neosporan je uvjet za učinkovito novinarstvo i uredničku slobodu", navodi se u pismu.

Skupina za zagovaranje European Digital Rights rekla je da "širok i nedefiniran opseg" izuzeća od nadzora "rizikuje legalizacijom rutinske upotrebe špijunskog softvera i drugih represivnih mjera protiv novinara".