Hrvatski političar Josip Babok

Actia popularis

21.rujna 2019.godine hrvatski narod je proglasio Isključivi Gospodarski Pojas po pravu i protokolu iz Konvencije UN-a 82

43.35.0. N, 14.18.1. E

TomRy

Arhiva HSGO

Josip Babok poduzetnik, u svojoj 45. godini života će na nadolazećim lokalnim izborima biti nositelj kandidacijske liste Hrvatske stranke građanskog otpora (HSGO). Odrastao je u Koprivničko-križevačkoj županiji u mjestu Zaistovec, a osnovnu školu je završio u mjestu Sveti Petar Orehovec, gdje je bio nagrađivani učenik i vrlo uspješan u atletici. Završio je Srednju školu Ivan Seljanec u Križevcima 1998. godine s odličnim uspjehom i uzornim vladanjem. Politikom se počeo baviti isključivo iz domoljublja, patriotizma, ali i zbog nepravde sustava u kojem  vrednote po radu nisu cijenjene, već egzistira samo nepotizam, korupcija i kriminal, te je krajem 2017. osnovao HSGO s prvih 105 ljudi istomišljenika. Živi, radi i politički djeluje u Zagrebu.

P: Kako ste ušli u hrvatsku politiku?

O: „Iskustvo vlastite kože” u nekoliko važnih životnih situacija, je formiralo moj stav prema stvarnosti i odnosima u hrvatskom društvu. Kao najbolji učenik Srednje Škole Ivan Seljanec nisam dobio pripadajuću općinsku stipendiju, nego je dodijeljena učeniku sa nižim uspjehom, ali bliskim sa čovjekom mjesnog HDZ-a, zaduženog za sve za taj kraj. Preostalo mi je preuzeti svoj put u svoje ruke, zaposlio sam se, otišao na odsluženje vojnog roka, po odsluženju kratko vrijeme radio u Bjelovaru, a onda otišao sreću potražiti u Zagreb. U Zagrebu sam radio na teškim fizičkim poslovima i učio za ispite. Kao mlada osoba koja dolazi iz težačke obitelji, svjedočio sam nepravdi prema težacima, ucjenjivanih od trgovaca i prekupaca svih vrsta. Promatrajući oko sebe shvatio sam kako djeca lokalnih moćnika i ljudi iz HDZ političke strukture odstupaju izgledom i sa podsmijehom se odnose prema onima slabijeg imovinskog stanja. Revoltiran doživljenim, spoznao sam kako politika diktira odnose u društvu i kako se ne može ostati po strani i biti apolitičan, jer u tome slučaju svjesno dozvoljavamo da netko drugi odlučuje o našim sudbinama.

HSGO je kao moja druga obitelj, jer sam pronašao ljude istog mišljenja i sličnog svjetonazora u kojem dobro uvijek pobjeđuje zlo, te da istinu uvijek treba govoriti ma kako ponekad bila ibolna. No, došao sam i do spoznaje kako u današnje vrijeme ljudi više vole slatku laž od gorke istine .

P: Što je dom i domovina?

O: Što ćemo ostaviti svojim potomcima? Imaju domovinu, a tko zna gdje će im biti dom i da li će ga uopće imati? Dom i domovinu je najbolje opisao hrvatski pjesnik Silvije Strahimir Kranjčević i svojom percepcijom viđenja činjeničnog stanja on je nadahnuće i inspiracija mnogih ljudi. Danas je on zaboravljen, no za mene je on veliki domoljub kakvih je danas tako malo, u te ljude svrstao bih i sebe, jer Domovina nije samo zemljopisni položaj na karti i ja je  živim cijelim bićem. Svatko ima svoju percepciju, no ja ću se poslužiti Kranjčevićevim stihovima u cijelosti i pokušati ljudima dati do znanja da su za neke vrednote mnogi ostavili svoje živote. Oni nikad ne smiju biti zaboravljeni, te da ih se uvijek trebamo sjetiti sa velikim respektom i poštovanjem. Tu mislim na hrvatske branitelje.

P: Politika prema mladima?

O: Politika prema mladima, treba biti sveobuhvatna, uz osluškivanje potrebe i želje mladih ljudi ovog vremena bez osvrta na prošlost, uz donošenje biranih, pažljivih i motivirajućih odluka za svakog pojedinca kojeg bi sustav trebao štititi. Mladi ljudi su krila jednog naroda -nacije, ali ako im e u ranoj mladosti slome krila i ne educira ih se na afirmativan način, društvo postaje trajno zakinuto za kreativnu energiju mladosti.

P: Što mislite o standardu zaposlenih i radno sposobnih građana?

O: Kupovna moć bila bi daleko veća da se ulagalo u znanje, kako bi se poslije završenog školovanja svakog pojedinca poticalo da to isti može implementirati kroz djela, a kasnije i nagrade za doprinos u društvu. Cijene su samo odraz sustava koji zapravo nemilice pljačka hrvatske građane sve ove godine. Stop iseljavanju radno sposobnih građana, uz ustrajnost u političkom aktivizmu suprotstavljanjem sudionicima u vrhu vlasti, koja ne čini mnogo za dobrobit građana koji su im dali povjerenje na izborima.

P: Program za najugroženiju populaciju, umirovljenici koji nakon odrađenog radnog vijeka preživljavaju kao socijalni slučajevi?

O: Na ovo pitanje se ne može kratko odgovoriti. Žao mi je što moram upotrijebiti pojam najugroženija populacija, jer u Hrvatskoj ne bi smjelo biti ugroženih, a još manje najugroženijih.

Apsurd da građani koji su pošteno odradili svoj radni vijek, u svojoj časnoj dobi u kojoj bi trebali uživati u plodovima svog radnog vijeka, vode borbu za osobnu egzistenciju. Prelaskom na euro, u za nas potpuno nepovoljnom trenutku, dolazimo do bolne spoznaje kako umirovljenici dobivaju nedostatne mirovine za dostojanstven život, a kamo li planirati smještaj u domovima za starije i nemoćne osobe, jer njihova mirovina ne pokriva cijenu smještaja u domu, dapače pokriva polovicu cijene smještaja. No, upravo zbog ove nastale situacije, u našoj stranci se dovršava program za umirovljenike, koji će obuhvatiti sve aspekte života umirovljenika i taj program će biti prezentiran javnosti tijekom kampanje za lokalne izbore.

P: Izborni zakon za parlamentarne i lokalne izbore?

O: Birati i biti biran je demokratska tekovina, isto kao i pravo i obaveza izlaska na izbore svih izborno sposobnih građana.

D`Hondtovu metodu doživljavam nepravednom, jer favorizira velike stranke, koje se u pravilu izmjenjuju na vlasti. Smatram da bi cijela država trebala biti jedna izborna jedinica za parlamentarne izbore, a lokalni mogu ići na postojeći način.

Potrebno je što prije uvesti Digitalno glasanje putem OIB-a, kako bi se potpuno otklonila opasnost od manipulacija, samo postoji problem što nam građani Hrvatske još nisu dovoljno educirani za nove tehnologije. No, na mladima svijet ostaje, pa je za očekivati da će i takav model doći na red kad za to dođe vrijeme.

P: Što mislite o ograničenju izborno sposobnih građana na pravo podrške za samo jednog predsjedničkog kandidata u kampanji prikupljanja glasova (10 000)?

O: Svi građani bi trebali imati pravo davanja podrške svim kandidatima, čak i kad bi ih bilo 55, jer bi ionako pedesetak odmah otpalo. Ovako ispada da davanje podrške na listi, automatski znači da će i glasati za podržanog kandidata.

P: Republika Hrvatska u euroatlantskim integracijama?

O: Hrvatska stranka građanskog otpora je euroskeptična i teško se oteti dojmu kako nismo u zajednici ravnopravnih članica, već da nas se doživljava kao neravnopravne. Stav stranke je hrexit.

Netransparentno smo ušli u NATO, bio je to Sanaderov deal, pa sada imamo status siromašnog vazala, koji bez pogovora mora izvršavati tuđe zapovjedi. Osobno vjerujem da nam se neće dogoditi da trebamo negdje ratovati i ginuti za tko zna koga, samo zato što smo članica organizacije.

P: Uvođenje obaveznog vojnog roka?

O: Što se vojnog roka tiče, dao bih svakom pravo na odluku, no volio bih da RH ima profesionalnu vojsku i da se u nju prijavljuju ljudi koji imaju vještine i ambiciju da budu vojna lica, ali da se i izdvajaju sredstva da izobrazbu najbolje vojske. Inače, minimum odsluženja vojnog roka šest mjeseci, bez ikakvih vikend dopusta, pješadijska obuka, specijalistička obuka po rodovima vojske, obuka spašavanja u izvanrednim situacijama, logorovanja, vojni manevri, dežurstva.

Arhiva HSGO

P: Koji je razlog hvale vrijedne akcije Actia popularis Hrvatske stranke građanskog otpora, na kojoj je na brodu Leut nazočio i admiral Davor Domazet Lošo?

O: Proglašenje Isključivog gospodarskog pojasa je akcija koja upoznaje državljane RH kako svaki stanovnik rođenjem ima pravo i na dio mora, jer more je kopno i obrnuto. Znači, htjeli smo tim činom jasno dati do znanja čije je Jadransko more, kome pripada i gdje su hrvatske granice. Isplovivši iz Zadra na navedene koordinate upisane na ploči, geostrateg admiral Davor Domazet Lošo je spustio u more ploču koja simbolizira ljubav hrvatskog naroda prema svim građanima koji žive uz obalu, solidarnost i dokaz da ni ribari, ni ljudi uz obalu nisu zaboravljeni. Dio Jadranskog mora pripada cijelom narodu RH, bez manipuliranja tom Poveljom i Deklaracijom upisana je tog povijesnog trenutka.

 Moj dom    HSGO Actia Popularis Prehrambeni deficit

Publish 5.2.2025.