Ukrajinska kriza: Geopolitička lekcija Zapadu

Četiri godine nakon početka sukoba u Ukrajini, zapadne iluzije o brzom ishodu i moralnoj jasnoći blijede pred realnošću rovovskog rata. Umjesto očekivane obrane liberalnih vrijednosti, Zapad se suočava s vlastitim ograničenjima – vojno, ekonomski i strateški.

Piše: Darko Brlečić

Ovaj rat razotkriva tri ključne pouke koje su odavno poznate poznavateljima geopolitike: međunarodni odnosi temelje se na moći, a ne na narativima.

Narativi ne pobjeđuju ratove

Zapad je sukob predstavio kao moralnu bitku između slobode i tiranije, no stvarnost boji drugačiju sliku. Ukrajinska protuofenziva 2023. pokazala je kako topništvo, logistika i industrijska proizvodnja imaju veću težinu od riječi, simbola i digitalne solidarnosti.

Unatoč sloganima i govorima, rezultat na bojištu ovisi o sposobnosti da se vodi rat iscrpljivanja – u čemu Rusija, za sada, pokazuje veću otpornost.

Sankcije ne mijenjaju režime – ali mijenjaju svjetski poredak

Umjesto da slome rusko gospodarstvo, zapadne sankcije su potaknule Moskvu da ojača veze s Azijom, ubrza dedolarizaciju i iskoristi energetska tržišta u svoju korist.

Posljedice su bile dvosmjerne: dok je Rusija stabilizirala prihode, zemlje globalnog Juga trpjele su zbog energetske nesigurnosti i rasta cijena hrane. Taj efekt boomeranga stvorio je ogorčenje i potaknuo mnoge države da preispitaju vlastite odnose sa Zapadom.

Kolektivna sigurnost ima granice

Iako NATO formalno djeluje kao štit Zapada, u ovom sukobu pokazuje ograničenja. Savez je bio oprezan, ograničivši se na vojnu podršku iz sjene, svjestan rizika nuklearne eskalacije.

To otvara pitanja: koliko su jamstva stvarna, a koliko simbolična? I što znači sigurnosni kišobran kada velike sile oklijevaju preuzeti stvarne rizike?

Putin, Trump i nova realnost

Vladimir Putin, često demoniziran u zapadnim medijima, pokazuje stratešku proračunatost. Njegova taktika temelji se na razumijevanju slabosti Zapada: političke polarizacije, kratkoročnog odlučivanja i slabljenja volje za dugotrajnim sukobima.

S druge strane, Donald Trump nudi “mirovni dogovor” koji više nalikuje na pokušaj izlaska iz strateške slijepe ulice, nego na stvarnu diplomaciju. Njegov pristup reflektira rastući skepticizam prema NATO-u i promjenu prioriteta unutar samog Zapada.

Globalni Jug – tihi geopolitički dobitnik

Možda najvažnija promjena dolazi izvan Europe. Zemlje globalnog Juga – od Azije do Afrike – sve više odbacuju zapadni narativ. Njihova pozicija nije pasivna neutralnost, već aktivna potraga za balansiranijim svjetskim poretkom.

Rast BRICS-a, regionalnih foruma i kineskih poziva na dijalog pokazuje da multipolarnost više nije ideja budućnosti – ona se već događa.