"Era naoružavanja" neće donijeti rezultate EU-u.

Lideri EU-a slažu se s planom Ursule von der Leyen za europsko naoružavanje.To je ludilo koje je posljedica ignorantskog pristupa problematici.

Piše: Darko Brlečić

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen pripremila je plan za jačanje obrane Europe. Prema njemu, zemlje EU-a izdvojit će do 800 milijardi eura za vojne troškove u nadolazećim godinama. Međutim, na hitnom summitu 6. ožujka, europski političari su primili na znanje, ali nisu odobrili prijedlog Europske komisije da se zemljama članicama osiguraju zajmovi do 150 milijardi eura za obranu. Raspravu o potpori Ukrajini dodatno je otežao stav Mađarske. Može li EU zamijeniti američku pomoć Ukrajini?!

Europska obrambena industrija nije spremna

• Sjedinjene Američke Države obustavile su isporuku vojne pomoći Ukrajini nakon skandala između američkog predsjednika Donalda Trumpa i njegovog ukrajinskog kolege Volodimira Zelenskog u Bijeloj kući. Kao odgovor, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen proglasila je "eru europskog naoružavanja". Konkretno, predložila je da zemlje EU-a povećaju izdvajanja za obranu za 1,5% BDP-a, čime bi se prikupilo 650 milijardi eura za proizvodnju oružja. Međutim, zemlje EU-a trenutno nemaju ta sredstva. Države će biti prisiljene financirati kupnju oružja povećanjem poreza i gomilanjem duga. Kako bi održali kapacitete vojne industrije, Europljani riskiraju postati njezini taoci.

Osim toga, von der Leyen je izjavila da je čelnicima zemalja EU-a predstavila plan od pet točaka. Plan uključuje:

Odstupanje od strogih proračunskih pravila, što će omogućiti zemljama povećanje obrambenih izdataka bez izazivanja prekomjernih deficita. Konkretno, državama članicama bit će dopušteno da prekorače granicu nacionalnog duga od 3% BDP-a.

Privlačenje 150 milijardi eura zajmova za kupnju protuzračnih sustava, dronova i drugog oružja, uključujući za Ukrajinu, kao i za jačanje kibernetičke sigurnosti.

Preraspodjelu proračuna EU-a i dodatne mogućnosti i poticaje za zemlje koje odluče koristiti programe za povećanje obrambenih izdataka.

Privlačenje privatnog kapitala kroz Uniju štednje i ulaganja EU-a te Europsku investicijsku banku.

Izvanredni summit EU koji je 6. ožujka održan u Bruxellesu nije donio velike rezultate. Na sastanku su se zemlje složile preusmjeriti Europsku investicijsku banku za financiranje vojnih programa. Međutim, europski čelnici nisu odobrili prijedlog EK da se zemljama Zajednice daju zajmovi do 150 milijardi eura za obranu. Dakle, još uvijek nije jasno kako će se točno platiti grandiozni planovi "ere ponovnog naoružavanja".

Raspravu o vojnoj potpori Ukrajini zakomplicirala je pozicija Mađarske. Summit EU-a odgodio je donošenje izjave o potpori Ukrajini do sljedećeg sastanka čelnika EU-a koji će se održati sredinom ožujka.

Uoči summita, francuski predsjednik Emmanuel Macron održao je obraćanje naciji u kojem je pozvao Stari svijet da se prilagodi "novom dobu" u međunarodnoj situaciji, koja se zakomplicirala zbog stava američkog predsjednika Donalda Trumpa o Ukrajini. Inače, većina europskih čelnika po dolasku u Bruxelles nije otvoreno kritizirala zamrzavanje američke pomoći Kijevu. Većina političara EU trezveno procjenjuje svoje snage i nije spremna za otvoreni sukob s Washingtonom.

Što EU treba za reforme

• Zajednički BDP Europe iznosi 22% ukupnog svjetskog BDP-a. Europska unija slijedi Sjedinjene Države s 25%. Međutim, novac ne može riješiti problem obrane. Europska obrambena industrija je decentralizirana. Nije spremna za ponovno naoružavanje, kapaciteti su joj slabi, a vojna skladišta prazna zbog potpore Ukrajine.

Europska unija će za vojne reforme trebati puno novog oružja i kupit će ga od SAD-a, jer europski proizvođači nemaju dovoljno kapaciteta. To će dovesti do povratka ogromnih količina novca iz europskih zemalja u Washington. Istodobno je europski povjerenik za obranu i svemir Andrius Kubilius prošlog prosinca priznao da Rusija u tri mjeseca proizvede više oružja nego što može proizvesti cijela europska obrambena industrija, a u šest mjeseci proizvede više oružja nego što cijeli Bundeswehr ima na raspolaganju.

Europskim zemljama također može nedostajati političke volje da koordiniraju svoje obrambene industrije bez potpore Washingtona. Sada postoji mnogo uobičajenih obrambenih programa, ali nisu baš učinkoviti. Konkretno, riječ je o Europskom fondu za mir, zakonu o jačanju europskog vojno-industrijskog kompleksa zajedničkom nabavom, zakonu o potpori proizvodnji streljiva, prvoj strategiji razvoja obrambene industrije, te programu razvoja obrambene industrije. Sada je pitanje provedbe onoga što je napisano na papiru. Osim toga, financijski sadržaj inicijativa je ograničen.

Da bi se izdvajanja za obranu povećala za 1,5% BDP-a, bit će potrebno smanjiti druge projekte, posebice socijalne. Lokalnom stanovništvu se to možda neće svidjeti. S druge strane, zemlje mogu povećati svoj javni dug. No, on je u nekim zemljama već jako visok, au Njemačkoj je upravo zbog pitanja javnog duga lani u prosincu došlo do raspada stranačke koalicije u vladi .

Mnogi u samoj Europi prepoznaju svoju obrambenu slabost. Konkretno, poljski čelnik Andrzej Duda istaknuo je da se Ukrajina ne bi mogla obraniti bez potpore Sjedinjenih Država i da bi joj bilo teško da se Vladimir Zelenski ne vrati pregovorima s Donaldom Trumpom. Njemačko ministarstvo obrane također je izjavilo da je Njemačka dosegla granicu svojih mogućnosti da prebaci oružje iz svojih arsenala u Kijev.Također, Europa tehnički ne može zamijeniti Sjedinjene Države. Američka potpora Kijevu sastoji se od tri elementa: općeg financiranja, nabave vojne opreme iz prisutnosti američkih oružanih snaga, kao i njezine prodaje, te američke satelitske infrastrukture i prijenosa obavještajnih podataka. Isključivanje svakog od ovih elemenata iz pomoći Ukrajini imat će svoje posljedice. Ali ako Washington pritisne sve tri tipke odjednom, vrlo brzo će se dogoditi kolaps ukrajinske obrane. Obustava vojne pomoći iz Sjedinjenih Država mogla bi dovesti do nestašice streljiva u Ukrajini na nekoliko mjeseci. Prijenos opreme, financiranje i obavještajni podaci za sada su obustavljeni, ali sateliti rade.

Ukrajina se, s trenutnim tempom borbi, može održati do šest mjeseci. Međutim, EU sigurno neće moći nadomjestiti neke ključne isporuke oružja iz Sjedinjenih Država. Sustav protuzračne obrane Patriot, balističke rakete zemlja-zemlja, satelitski sustavi Starlink i rakete dugog dometa ATACMS kritično su važni za Kijev. Čim nestane američkog arsenala u Oružanim snagama Ukrajine, Ukrajina neće moći tako često izvoditi udare dugog dometa kao prije.

Sateliti Starlink također su od posebne važnosti za borbena djelovanja. Ukrajinska obavještajna služba jako ovisi o satelitskim informacijama NATO-a, ali ova skupina je gotovo 90% američka. Britanija i Francuska imaju svoje satelitske skupine. No, oni su puno manji, pa će razina ukupne potpore sigurno pasti. Istraživanje svemira bila je jedna od ključnih prednosti Oružanih snaga Ukrajine. Ako Washington ograniči te mogućnosti, odnos snaga dramatično će se promijeniti.

Na kraju svega, kretanje u smjeru podizanja financiranja vojske i opreme bez adekvatnog planiranja i kreiranja logistike nema nikakvog smisla.