Europska automobilska industrija u krizi: Povijesni štrajk u Fordu i raspad jedne industrijske ere

Dana 14. svibnja 2025. dogodilo se nezamislivo: Fordova tvornica u Kölnu, simbol njemačke industrijske moći gotovo jedno stoljeće, svjedočila je svom prvom štrajku punog opsega.

Analiza  automobilske industrije

Piše: Darko Brlečić

Štrajk koji je uzdrmao temelje

Dana 14. svibnja 2025. dogodilo se nezamislivo: Fordova tvornica u Kölnu, simbol njemačke industrijske moći gotovo jedno stoljeće, svjedočila je svom prvom štrajku punog opsega. Više od 10.000 radnika—uključujući inženjere, radnike na proizvodnoj liniji i administrativno osoblje—napustilo je svoja radna mjesta, zaustavivši proizvodnju na 24 sata. Crveno-bijela traka kod četvrtog ulaza i povici “Borba za svako radno mjesto” nisu predstavljali samo radni spor, već i prekretnicu za europsku automobilsku industriju.

Neposredni povod bila je Fordova najava ukidanja 2.900 radnih mjesta u Kölnu do 2027., što je dio šire restrukturacije koja će ukupno izbrisati 4.000 radnih mjesta diljem Europe. No korijeni ove krize sežu dublje. Fordove europske operacije godinama gube novac, a strategija za električna vozila (EV) posustaje zbog slabe potražnje za modelima poput Explorera i Caprija, unatoč ulaganju od 2 milijarde eura u elektrifikaciju tvornice u Kölnu.

Šira propast: Europska auto-industrija pod opsadom

Štrajk u Kölnu nije izolirani slučaj. On je simptom sustavnog raspada:

Neuspješne tranzicije na EV: Ford, kao i Volkswagen i Mercedes-Benz, zakasnili su s elektrifikacijom. Dok kineski proizvođači poput BYD-a jure naprijed nadmašujući čak i Teslu u Njemačkoj, europski brendovi stare garde bore se s visokim troškovima i mlakom potražnjom.

Globalne promjene: Ford preusmjerava ulaganja prema Kini i SAD-u, oslanjajući se na partnerstva s BYD-om i subvencije iz Bidenove ere. U međuvremenu, njegove europske tvornice suočene su s egzistencijalnim prijetnjama.

Politički izazovi: EU-ov “Zeleni industrijski dogovor” obećava 150 milijardi eura za dekarbonizaciju, ali kritičari tvrde da je to premalo i prekasno. Istovremeno, američke carine i kineska konkurencija dodatno smanjuju profitne marže.

Ljudska cijena: Iznevjerena generacija

Za radnike poput Ahmeta Cözmeza, treće generacije zaposlenika Forda, štrajk je osobna stvar. Njegov djed, turski “gastarbajter”, pomagao je graditi proizvodne linije u Kölnu 1970-ih. Danas obiteljski moto—“Jednom Ford, uvijek Ford”—zvuči prazno. “Zabrinuti smo; napeti i uznemireni,” rekao je Cözmez za Deutsche Welle.

IG Metall, moćni njemački sindikat metalaca, bori se za otpremnine i jamstva za radna mjesta, ali ukidanje Fordovog “pisma ohrabrenja”—financijskog jamstva američke matične tvrtke—povećalo je strahove od stečaja.

Put naprijed: Može li Europa spasiti svoju automobilsku industriju?

Iako su nakon štrajka započeli pregovori, strukturni izazovi ostaju:

Jaz u inovacijama: Europa zaostaje u baterijskoj tehnologiji i pristupačnim električnim vozilima. EU-ova pomoć od 600 milijuna eura za istraživanje baterija je korak, ali kineske firme već dominiraju tržištem.

Rad protiv kapitala: Dok Fordovo vodstvo gura rezove, radnici traže odgovornost zbog strateških promašaja. “Ford tjera zaposlenike da plate za loše upravljanje,” oštro je poručio IG Metall.

Geopolitička realnost

Uz Trumpove carine i kineski izvoz električnih vozila, europski automobilski sektor nalazi se usred globalne vatre. Predložene carine EU-a na kineska EV vozila mogle bi doći prekasno.

Poziv na buđenje

Štrajk u Kölnu više je od radničke akcije, on je upozorenje. Europska automobilska industrija, nekoć predmet zavisti cijelog svijeta, nalazi se na raskrižju. Bez hrabrih reformi, usklađene politike i redefiniranja globalnih opskrbnih lanaca, masovni egzodus radnih mjesta i kapitala samo će se ubrzati. Kako je pisalo na jednom prosvjednom transparentu: “Ovo nije samo o Fordu, ovo je o svima nama.”