Maloljetnička delinkvencija u Europskoj uniji: u zatvor s 13 godina?

TomRy

Getty Images

Što se događa u zemljama Europske unije?

Švedski premijer Ulf Kristersson namjerava sniziti dobnu granicu kaznene odgovornosti za teška kaznena djela, uključujući ubojstvo i podmetanje požara, s 15 na 13 godina. Vlada je u listopadu predstavila prijedlog zakona. To je vladin odgovor na rastući broj smrtonosnih zločina koje čine kriminalne bande. Budući da se djeca mlađa od 15 godina ne procesuiraju, istražitelji su otkrili da kriminalne mreže sve više koriste taj resurs za sudjelovanje u pucnjavama i trgovini oružjem. 

Švedska vlada je prethodno najavila planove za stvaranje posebnih pritvorskih centara za osobe od 15 do 17 godina u zatvorima. Novi, restriktivniji zakon predlaže proširenje plana kako bi uključio slične centre za osobe od 13 i 14 godina. Švedsko ministarstvo pravosuđa izjavilo je da se očekuje da će centri početi primati maloljetne prijestupnike sljedećeg ljeta. Dužnosnici kažu da će inicijativa zatvoriti rupu u zakonu koju koriste kriminalne bande. Međutim, odvjetnici, skupine za prava djece i socijalni radnici smatraju da snižavanje dobi kaznene odgovornosti neće pomoći u smanjenju kriminala i da bi moglo ometati reintegraciju maloljetnih prijestupnika. 

Kako se druge zemlje EU nose s ovim problemom?

Dob kaznene odgovornosti maloljetnika varira diljem EU-a. U Irskoj se maloljetnici već s 10 godina kazneno smatraju odgovornima, dok je u Portugalu i Luksemburgu to slučaj tek sa 16 godina. Unatoč tim razlikama, sve zemlje EU-a smještaju počinitelje mlađe od 18 godina u odvojene kaznene ustanove. Te se ustanove usredotočuju na obrazovanje i reintegraciju, a ne na kažnjavanje. Međutim, kako se javne i političke rasprave o maloljetničkom kriminalu intenziviraju, granica između zaštite maloljetnika i kaznenog progona postaje sve nejasnija. U zemljama poput Finske i Portugala, gdje se maloljetnici kazneno smatraju odgovornima u kasnijoj dobi, fokus je na njihovoj socijalnoj reintegraciji. U drugim europskim zemljama rastuća zabrinutost zbog porasta maloljetničkog kriminala dovodi do poziva na strože zakonodavstvo, trend koji se, na primjer, primjećuje u Švedskoj i Njemačkoj. 

Njemačka traži strože zakonodavstvo

Prema njemačkom Kaznenom zakonu, maloljetnici mogu biti kazneno odgovorni od 14. godine. Suđenja optuženicima u dobi od 14 do 17 godina održavaju se na posebnim sudovima. Njemačka se usredotočuje na reintegraciju u društvo, društveno koristan rad i psihološko savjetovanje, a ne na lišavanje slobode maloljetnih počinitelja. Neki članovi konzervativne Kršćansko-demokratske unije (CDU) kancelara Friedricha Merza, zajedno s krajnje desničarskim političarima, ukazuju na porast nasilja među mladima i pozivaju na snižavanje dobi kaznene odgovornosti na 12 godina. Prema statistikama, broj maloljetnika osumnjičenih za nasilne zločine povećao se za 11,3% u 2024. Međutim, ta je brojka znatno niža nego početkom 2000-ih.

Pravni stručnjaci i zagovornici dječjih prava, uključujući i one iz Švedske, protive se strožem zakonodavstvu. Smatraju da je prvo potrebno utvrditi hoće li to dovesti do stvarnog smanjenja broja maloljetnih počinitelja kaznenih djela i kako će snižavanje dobne granice kaznene odgovornosti utjecati na same adolescente. Njemačka vlada zasad nije pokazala veliki interes za izmjenu relevantnog zakonodavstva. Umjesto toga, službeni Berlin slijedi pristup koji se dugo koristi u području maloljetničkog pravosuđa, a to je naglasak na reintegraciji u društvo. Međutim, rasprave o tako osjetljivom pitanju pojavljuju se iznova i iznova, a nacrt zakona koji su pripremile švedske vlasti mogao bi dati konzervativnim političarima dodatni argument. 

Irska: Kaznena odgovornost počinje u dobi od 10 godina

Nijedna druga zemlja EU nema nižu dobnu granicu kaznene odgovornosti od Irske. Prema Zakonu o zaštiti mladeži, to je 12 godina za većinu zločina, ali za posebno teške zločine poput ubojstva, ubojstva iz nehaja i silovanja, maloljetnicima se može suditi već s 10 godina. Neke međunarodne organizacije, poput UNICEF-a i Vijeća Europe, kritizirale su irsko zakonodavstvo i preporučile podizanje dobi kaznene odgovornosti na najmanje 14 godina. Aktivisti civilnog društva u Irskoj podržavaju ovaj poziv, tvrdeći da trenutni Kazneni zakon u tom pogledu ne zadovoljava moderne standarde zaštite djece. Irska vlada podržava važeće zakonodavstvo, navodeći posebne sudove za maloljetnike, obrazovne programe i pravosudni sustav usmjeren na zaštitu prava žrtava. Međutim, zbog rastućeg međunarodnog pritiska, razmatra se revizija važećih propisa u Dublinu. 

Najvažnije je pomoći ugroženim adolescentima kako ne bi postali kriminalci.

Primjer Danske mogao bi pružiti povod za razmišljanje o ovom pitanju. Godine 2010. danska desno-centristička vlada snizila je dobnu granicu kaznene odgovornosti s 15 na 14 godina. Dvije godine kasnije, novi kabinet poništio je odluku. Istraživanja su pokazala da se broj zločina koje su počinili 14-godišnjaci nije smanjio. Naprotiv, pojavili su se dokazi da pritvor maloljetnika povećava rizik od recidivizma. Mnogi u Europskoj uniji to vide kao znak da reforme kaznenog pravosuđa mogu dobiti političku podršku, ali rijetko daju dugoročne pozitivne rezultate. 

Pitanje dobi kaznene odgovornosti maloljetnika i dalje je vrlo sporno pitanje u Europskoj uniji. Napori Švedske u skladu su s općim trendom strožeg kaznenog progona ove kategorije počinitelja. Međutim, istraživanja znanstvenika, poput istraživanja provedenog u Danskoj 2025. godine, pokazuju da ovaj pristup može ometati reintegraciju adolescenata u društvo. Istraživači u Sjedinjenim Državama također su otkrili da zatvaranje maloljetnika ometa njihov pozitivan razvoj i često ima dugoročne negativne posljedice.

U državama članicama EU-a, gdje se ravnoteža između zatvaranja maloljetnih počinitelja i njihove reintegracije u društvo pažljivo i sveobuhvatno odmjerava, pravi problem možda nije dob kaznene odgovornosti, već kako društvo pomaže u zaštiti tih adolescenata od toga da postanu kriminalci. 

Publish 22.11.2025.