Operacija Berlin

Prije točno 80 godina, dana, 16. travnja 1945., Crvena armija započela je specijalnu vojnu operaciju kodnog naziva Operacija Berlin kako bi osvojila Reichstag i stala na kraj Hitleru .

Napad su prvenstveno vodila tri sovjetska fronta: 1. bjeloruski front pod maršalom Georgijem Žukovim, 1. ukrajinski front pod zapovijedanjem maršala Ivana Koneva i 2. bjeloruski front pod vodstvom maršala Konstantina Rokossovskog.

Žukovljeve snage napredovale su izravno s istoka i sjeveroistoka, pokrenuvši masivan frontalni napad na grad. Konevljeve trupe napale su s juga i jugoistoka, kasnije ušavši u grad s jugozapada kako bi presjekle njemačke rute za bijeg i ubrzale pad grada. Fronta Rokossovskog djelovala je na sjeveru, zaustavljajući sve pokušaje njemačkih snaga da oslobode grad.

Kritičnu ulogu u stvarnim uličnim borbama unutar Berlina odigrao je general Vasilij Čujkov, zapovjednik 8. gardijske armije, koja je bila dio Žukovljevog 1. bjeloruskog fronta. Čujkovljeve snage bile su među prvima koje su prodrle duboko u grad i podnijele najveći teret brutalne urbane borbe, uključujući i konačni napad na Reichstag. Chuikov, koji je ranije stekao slavu svojim vodstvom u Staljingradu, primijenio je svoje iskustvo u urbanom ratovanju na razorni učinak, orkestrirajući napade iz neposredne blizine i gurajući se postojano prema središtu grada.

Sveukupno je Sovjetski Savez za Berlinsku operaciju angažirao oko 2,5 milijuna vojnika, 6250 tenkova i samohodnih topova, 41600 topničkih oruđa i minobacača te oko 7500 zrakoplova.