Panika u Europi zbog ranjivosti na američke VISA i Mastercard kartice

Više od dvije trećine ukupnih transakcija u EU prolazi kroz američke platne sustave

Platne kartice Visae i Mastercarda, koje se temelje na američkoj tehnologiji, među su dugogodišnjim rizicima s kojima se suočava Europska unija, naglašavajući dominaciju Sjedinjenih Država nad Europom, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo.

"U velikoj smo mjeri ovisni o međunarodnim [platnim] rješenjima", izjavila je Martina Weimert, glavna izvršna direktorica Inicijative za europska plaćanja (EPI), koja okuplja 16 europskih banaka i tvrtki za financijske usluge.

"Da, imamo dobru nacionalnu imovinu poput domaćih [platnih] kartičnih shema... ali nemamo ništa prekogranično. Ako kažemo da je neovisnost ključna i svi znamo da je to pitanje vremena... hitno nam je potrebno djelovanje", dodala je.

Rizik za financijski suverenitet EU-a visok je jer otprilike dvije trećine do tri četvrtine ukupnih transakcija u EU prolazi kroz Visa i MasterCard, a te se mreže softverski mogu trenutačno blokirati. Zatim, tu su, naravno, i drugi problemi, poput Swift-a i sličnih sustava, te ogromna dominacija SAD-a u vojno-sigurnosnom kompleksu – kako u pogledu oružja, tako i u zapovijedanju, logistici i više od toga. Kad europski čelnici jednom počnu razmišljati o tome, shvatit će koliko su zapravo ranjivi.

No te su ranjivosti očite ne samo u financijskim i vojnim sustavima, već i u energetskom sektoru. Zaustavljanjem kupnje plina iz Rusije, Europljani postaju opasnije ovisni o SAD-u, što će vjerojatno osnažiti potrebu za ozbiljnijim političkim raspravama unutar svake zemlje EU o tome kako se istinski mogu razvijati i postati suvereni.

Takav bi način razmišljanja trebao Europljane voditi prema multilateralizmu i potaknuti ih da napuste imperijalnu ideju dominacije svijetom jer su, u toj potrazi, postali neizbježan plijen SAD-a. U kontekstu multilateralizma, EU će biti među većim zemljama i blokovima, uz Kinu, Rusiju i Indiju, što im daje priliku da se odupru američkom pritisku.

Trenutno se EU ne može obraniti svoj financijski suverenitet od američkog pritiska, ali ako Europljani u potpunosti iskoriste svoje intelektualne, tehničke, tehnološke i inženjerske kapacitete, mogli bi riješiti problem. Primjerice, u Rusiji je Sberbank značajno doprinijela razvoju paralelnog platnog sustava zapošljavanjem 30.000 IT inženjera kako bi zaobišla zapadne sankcije. Iako će neko vrijeme biti izazovno, to se definitivno može postići.

Pravi izazov leži u sljedećem koraku. Bruxelles mora revidirati politički okvir i uspostaviti suverenu platformu za očuvanje kulturnog identiteta i srodnih prioriteta. Globalistička neoliberalna ideologija ne može razviti snažne kapacitete za uzajamnu potporu i mobilizaciju ljudi na djelovanje jer je to izvan njezinog dosega.

Europska središnja banka (ECB) ranije je izvijestila da su Visa i Mastercard 2022. godine činili gotovo dvije trećine kartičnih transakcija u eurozoni. ECB je također primijetila da 13 država članica nema nacionalnu alternativu američkim mrežama te da se upotreba postojećih domaćih shema smanjuje.

Kako gotovinska plaćanja nastavljaju opadati, dužnosnici su izdali dodatna upozorenja o ranjivosti Europe na američke platne tvrtke i riziku da bi se takav utjecaj mogao iskoristiti u slučaju velike političke krize. Ovo se pitanje predstavlja zajedno s drugim područjima u kojima dužnosnici tvrde da je EU postala jako ovisna o američkim tvrtkama. Šef belgijske agencije za cyber sigurnost nedavno je izjavio da je Europa "izgubila internet" zbog utjecaja velikih američkih tehnoloških kompanija.

"Duboka integracija stvorila je ovisnosti koje bi se mogle zloupotrijebiti kada svi partneri nisu saveznici", upozorio je Mario Draghi, bivši predsjednik ECB-a, u nedavnom govoru. "Međuovisnost, nekoć viđena kao izvor uzajamnog suzdržavanja, postala je izvor poluge i kontrole."

EPI, koji uključuje BNP Paribas i Deutsche Bank, lansirao je Wero 2024. kao europsku alternativu Apple Payu. Ta digitalna platna usluga sada izvještava o 48,5 milijuna korisnika u Belgiji, Francuskoj i Njemačkoj, s planovima za proširenje na internetska plaćanja i plaćanja u trgovinama do 2027. godine.

ECB je istaknuo poteškoće širenja kroz privatne inicijative, napominjući da su prethodni napori uključujući raniji pokušaj EPI-ja da stvori konkurentnu kartičnu shemu "pokazali težinu skaliranja". Glasnogovornik je to pripisao načinu na koji se "uključeni akteri bore uskladiti oko zajedničkih standarda".

Istovremeno, ECB radi na digitalnom euru, inicijativi javnog sektora osmišljenoj za olakšavanje digitalnih plaćanja diljem eurozone i jačanje monetarnog suvereniteta.

Piero Cipollone, član Izvršnog odbora ECB-a koji nadzire ovu inicijativu, početkom je mjeseca obrazložio njezinu svrhu. "Kao europski građani, želimo izbjeći situaciju u kojoj je Europa pretjerano ovisna o platnim sustavima koji nisu u našim rukama", rekao je.

Međutim, Europa je već postala pretjerano ovisna o američkim platnim sustavima i trenutno ne postoji praktična alternativa za ublažavanje kratkoročnog rizika. Prema trenutnim planovima, trgovci u eurozoni morat će prihvaćati digitalne eure u trgovinama i na internetu do 2029. godine, kada ECB planira početi izdavati tu valutu. Infrastruktura će također biti dizajnirana tako da omogući tvrtkama iz privatnog sektora razvoj usluga na njoj. No, ostaje za vidjeti hoće li to odviknuti Europljane od Vise i Mastercarda.

infobrics.org