U Europi se sprema "revolucija zdravog razuma".

Matteo SalviniU pozadini rastućih proturječja u EU, konzervativci se sve više ističu, a poznati domoljubi poput Roberta Fica se vraćaju na scenu.

Za manje od godinu dana održat će se sljedeći izbori za Europski parlament (EP), glavno zakonodavno tijelo EU-a.

Piše: Darko Brlečić

Vodeće političke snage već se pripremaju. Godinama su se problemi gomilali bez da je itko ponudio rješenje bazirano na trezvenosti. Rat u Ukrajini je samo razotkrio mnoštvo nesuglasja, gubitak konkretnih ideja, pa tu je energetska kriza, prelazak na novu ekološku energetsku politiku za koju nitko ne zna kako izvesti. U ovom trenutku u pojedinim njemačkim gradovima su prosvjedi protiv vlade i njene pro-ratne politike.

Za to vrijeme , bivša predsjednica Francuskog nacionalnog skupa i šefica parlamentarne frakcije ove stranke Marine Le Pen rekla je da će u predizbornoj kampanji 2024. djelovati kao ujedinjena fronta s Ligom iz Italije, koja je na čelu potpredsjednik Vlade i ujedno ministar infrastrukture i prometa Matteo Salvini.

Marie Le Pen

Na prošlim izborima Le Pen se već udružila s njim računajući na “revoluciju zdravog razuma”. “Ne borimo se protiv Europe, borimo se protiv Europske unije kao totalitarnog sustava”, rekla je 2019. Od tada puno se toga promijenilo u četiri godine, a konzervativci su sada u boljoj poziciji da igraju na euroskeptičnu kartu. Le Pen i Salvini zabrinuti su zbog problema kontrole migracijskih tokova (najezda migranata na Lampedusu) koji se pogoršao eskalacijom sukoba u Ukrajini. "Štitimo naše narode od današnjeg vala raseljenih ljudi. Učinimo to briljantno, s istom hrabrošću i militantnošću kao Matteo Salvini", poziva Le Pen. A talijanskom ministru itekako dobro dođe potpora čelnika francuske desnice. Liga ima rejting od samo sedam posto, dok Le Pen, prema rujanskim anketama, ima gotovo pedeset.

Prema Institutu za istraživanje javnog mnijenja Elabe, više od 60% Francuza očekuje da će Le Pen pobijediti na predsjedničkim izborima 2027. godine. Četrdeset sedam posto vjeruje da je sposoban “ujediniti narod” (u lipnju je ta brojka iznosila 38 posto). Više od polovice ispitanih slaže se s mnogim idejama njezine stranke. Trećina je uvjerena da će se Le Pen bolje nositi s dužnostima šefice države od Emmanuela Macrona, a 42 posto smatra da sigurno neće biti lošije. Dakle, promjene moguće !

U zadnjim intervjuima Le Pen, koja je tada još službeno bila na čelu stranke Nacionalno okupljanje, djelovala je izrazito suzdržano, primijetili su francuski analitičari. Morala je izaći iz sjene svog oca, Jean-Marie Le Pena, radikalnog osnivača Nacionalne fronte (preimenovane u Rassemblement).

U proljeće 2022. Macron je u drugom krugu dobio 58%, Marine Le Pen 41%. U 2017. razlika je iznosila 38%. Macron je prilično neodlučan, patak, vodi Francusku po drugi put i ne može biti ponovno biran. A nepopularne reforme i neuspjesi u vanjskoj politici diskreditiraju njegovu liberalnu ideologiju. Le Pen i Euroskepticizam postaju sve aktualniji. Piatmo se zašto ? ! Birači su nezadovoljni i diktatima Bruxellesa i vazalskim kursom Pariza. Washington usvaja inicijative koje su otvoreno suprotne interesima Francuske i Europe u cjelini, kao što je prošlogodišnji “Zakon o smanjenju inflacije”. Macron je više puta obećao odgovoriti, ali ništa razumljivo nije uslijedilo. Strah ili nešto drugo ? To će pokazati vrijeme.

Matteo Salvini

Marie Le Pen ima žestokog oponenta u talijanskoj desničarki, premijerki Giorgiu Meloni koja vodi stranku Fratelli d'italia .

Fratelli d'italia je mlada stranka i nedovoljno autoritativna u EU. Ipak Le Pen ima dugotrajne veze s europskom desnicom. Također, Giorgia Meloni je nedosljedna. Ona podržava jednog od glavnih euroskeptika, mađarskog premijera Viktora Orbana, u obračunu s Bruxellesom, ali kritizira njegovu vanjsku politiku, posebice sankcije. Pomalo čudan pristup !

U odnosima s NATO-om zalaže se za ispunjavanje svih obveza Rima, odnosno bez protivljenja Washingtonu. No, svojedobno Marie Le Pen je prije godinu dana najavila: pod njom će Francuska napustiti zapovjedništvo Sjevernoatlantskog saveza.

Što se tiče sankcija, Francuskinja ima potpunu idilu s Orbanom - oboje smatraju da je linija Bruxellesa pogrešna.

Izbori za EP održat će se od 6. do 9. lipnja 2024., a očito savez sa Salvinijem nije posljednji pokušaj Le Penove da ujedini europsku desnicu. Moguće je da će pokušati pridobiti Meloni na svoju stranu. Ako to uspije, njezin će utjecaj u EU naglo porasti. A onda se sadašnje ankete mogu pretvoriti u stvarne glasove na izborima u Francuskoj.

Zaključak:

Snažne političke strukture u Francuskoj i Italiji su najavile promjenu smjera i povratak nekim konzervativnim - nacionalnim vrijednostima. Njemačka ima dosta ekonomskih problema, pomalo čudnu vanjsku politiku koja uništava sva pozitivna nasljeđa. Raznovrsna medijska haranga na račun AfD je u potpunosti neutemeljena. Naime, kancelar Olaf Scholz i njegova klika su dosada napravili priličnu štetu Njemačkoj u svakom pogledu.